Zbog četiri prijave sumnji na ozbiljne nuspojave kod djece cijepljene protiv tuberkuloze BCG cjepivom te nakon posljedične privremene obustave tog cijepljenja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo razmatra mogućnost trajnog prestanka cijepljenja novorođenčadi BCG cjepivom. Međutim, stručnjaci baš i nisu skloni ishitrenom ukidanju cijepljenja u vrijeme kad se u Hrvatskoj bilježi porast broja oboljelih od tuberkuloze zbog migracija iz zemalja u kojima se stanovništvo ne cijepi i tuberkuloza je raširenija.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak izjavio je jučer, odgovarajući na novinarska pitanja, da je HZJZ o nastavku cijepljenja zatražio mišljenja stručnih društava i stručnjaka koji se bave tuberkulozom. Stručnjaci bi trebali procijeniti postoje li epidemiološki uvjeti za prestanak rutinskog cijepljenja sve novorođenčadi u rodilištima BCG cjepivom. Capak je iznio podatak da Hrvatska bilježi približno sedam slučajeva tuberkuloze na 100.000 stanovnika, što je razina na kojoj se može razmatrati prelazak s rutinskog cijepljenja sve novorođenčadi na selektivno cijepljenje samo djece iz rizičnih skupina, uz ispunjavanje odgovarajućih epidemioloških kriterija. HZJZ se već jednom savjetovao sa stručnim društvima o mogućem prestanku rutinskog cijepljenja protiv tuberkuloze, međutim stručnjaci takav prijedlog nisu smatrali opravdanim. Večernji list kontaktirao je na tu temu predsjednike Hrvatskog pulmološkog društva i Hrvatskog pedijatrijskog društva.
"Prije dvije godine razmatrali smo prijedlog da se cijepljenje protiv tuberkuloze ukine i odlučili smo da ono ostaje, a podržali su nas i epidemiolozi. Pokazalo se da je dobro što je cijepljenje ostalo zato što unazad godinu imamo porast tuberkuloze" rekao nam je subspecijalist pulmologije prim. Neven Miculinić, predsjednik Hrvatskog pulmološkog društva i voditelj Dnevne bolnice Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća u KBC-u Zagreb. U Hrvatskoj se, nakon dugogodišnjeg trenda pada tuberkuloze, zadnjih nekoliko godina bilježi blagi porast: s 266 novooboljelih u 2023. godini na 282 oboljela u 2024., što je porast od 6,02%. Izričito naglasivši kako ne smijemo zbog toga kriviti strane radnike, primarijus Miculinić kaže da otprilike 50% tog blagog porasta tuberkuloze dolazi od migranata.
"To je sve sporadično i mi nipošto ne smijemo biti socijalno neosjetljivi, već je važno da se za strane radnike napravi obavezan rentgen pluća i osnovni laboratorijski nalaz. Upravo sam razgovarao s kolegama iz našeg upravnog odbora i mi ćemo vjerojatno odlučiti da ne podržavamo prekid i da bi cijepljenje trebalo nastaviti, sve dok ne počne padati ova blago uzlazna incidencija. Pritom samo treba odabrati prava cjepiva. Ne ulazim u to jesu li ova cjepiva iz Bugarske adekvatna, znam da smo prije dvadesetak godina naručivali cjepiva iz Pasteurova instituta u Francuskoj" kaže nam prim. Maculić. Ističe da je ovo cijepljenje važno zbog mogućih vrlo ozbiljnih komplikacija tuberkuloze. Jedna je milijarna tuberkuloza koja napada sve organe – kosti, može napasti mozak, jetru, pluća, a druga je tuberkulozni meningitis, potencijalno smrtonosan ako se ne liječi adekvatno.
Kad je riječ o opciji selektivnog cijepljenja za rizične skupine, to bi se odnosilo na djecu koja žive u lošijim higijenskim uvjetima ili u čijoj obitelji ima tuberkuloze, navodi, međutim, ima zabilježenih slučajeva prijenosa mimo tih kriterija. U Hrvatskom pedijatrijskom društvu nisu tako rezolutni po pitanju mogućeg ukidanja BCG cijepljenja, već su mišljenja stručnjaka podijeljena. "Unutar Pedijatrijskog društva imamo različite stavove, a koji će prevladati, nisam siguran. U prvom tjednu studenog imamo sastanak pedijatrijskih pulmologa i tada će se prodiskutirati o tome i donijeti zajednički stav. Zato smo i zamolili HZJZ da nam da rok do 10. studenog za odgovor" rekao nam je prof. Joško Markić, predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog društva.
Glavni argumenti stručnjaka koji su za ukidanje cijepljenja sve novorođenčadi BCG cjepivom je niska incidencija težih oblika tuberkuloze, kao i činjenica da većina zapadnih zemalja cijepi selektivno, djecu iz rizičnih skupina. S druge strane, iako blag, porast oboljelih javlja se nakon dugogodišnjeg trenda pada i javlja se češće u nekim županijama sa siromašnijim socio-ekonomskih skupinama i povezan je s migracijama stranih radnika. Opcija je da se cijepe oni iz zemalja s visokom incidencijom ili imaju kontakte ili su iz županija gdje je viša incidencija – trebat će odvagnuti. "Osobno, radije bih cijepio godinu-dvije dana dulje pa neka se potvrdi da su brojke niže nego ishitreno ukinuo cijepljenje. Važno je da struka donese odluku temeljenu na stručno utemeljenim podacima, bez nekih pritisaka, ubrzavanja i nečijih očekivanja, da odluči onako kako zaista misli da je najbolje" smatra prof. Markić.
Nastavak rutinskog cijepljenja BCG cjepivom doveden je u pitanje nakon što su tijekom ove godine prijavljene četiri sumnje na ozbiljne nuspojave, upalu kosti, kod djece cijepljene 2024. i početkom 2025. godine. Odmah nakon objave HZJZ-a o tim slučajevima i privremenoj obustavi cijepljenja reagirao je bugarski proizvođač cjepiva Bul Bio NCIPD Ltd. tvrdnjom da je u dva od četiri prijavljena slučaja djeci dana deset puta veća doza od propisane, a da je u trećem slučaju povezanost s cjepivom odbačena. Capak je pak jučer kazao da je u sva četiri slučaja potvrđena bakterija BCG podrijetlom iz cjepiva.
Otvori KEKS Pay
