Novi niz izvršnih uredbi američkog predsjednika Joea Bidena pokazuje da mu je cilj, u odnosu na mandat Donalda Trumpa, promijeniti politike u društvenim pitanjima, ali ne i trgovinskima. U ponedjeljak je novi lider SAD-a potpisao uredbu kojom se saveznoj vladi nalaže da kupuje više dobara proizvedenih u SAD-u, što znači da će predsjednik slijediti protekcionistički smjer politike koji je Trump već zacrtao. S druge strane, istog je dana ukinuo zabranu služenja vojske za transrodne osobe što je pak politika suprotna od one bivšeg predsjednika.
Biden strog prema Kini
Bidenova izvršna uredba na ekonomskom planu otežat će saveznim agencijama da kupuju dobra koja su proizvedena izvan SAD-a te će za provođenje tog plana imenovati posebnu osobu u vladi. Vlada će malim i srednjim poduzećima morati slati više informacija. Uredba je donesena kao dio plana “Kupujmo američko”, što je naziv koji hrvatskim čitateljima zvuči vrlo poznato.
– Ova je pandemija to jasno pokazala: nećemo moći više nikada biti u poziciji u kojoj se moramo oslanjati na stranu državu koja ne dijeli naše interese kako bismo zaštitili naš narod tijekom nacionalne krize – rekao je Biden. On je pritom dodao da je tijekom Trumpove administracije broj ugovora koje je savezna vlada dodijelila stranim kompanijama porastao 30%, a ona godišnje potroši čak 600 milijardi dolara.
– Već dugo govorim da ne prihvaćam defetističke poglede da će sile automatizacije i globalizacije spriječiti rast broja radnih mjesta u Americi – rekao je novi predsjednik koji je u kampanji najavio upravo ovakve trgovinske politike. One su zapravo uvelike slične onima koje je provodio Donald Trump koji je s mnogim američkim partnerima vodio trgovinski rat, i to najčešće s Pekingom.
Joe Biden, kako je to jučer napisala agencija Associated Press, apsolutno ne planira prekinuti taj put te bi se loši trgovinski odnosi dviju najvećih svjetskih ekonomija mogli dodatno pogoršati nakon što prođe period u kojem će se Biden posvetiti unutrašnjim pitanjima. Carine na kinesku robu Biden ne planira ukinuti, barem ne još, a administracija naglašava da Peking većinom nije ispoštovao prvu fazu trgovinskog sporazuma potpisanu između SAD-a i Kine pri čemu je komunistička zemlja trebala povećati kupnju američkih proizvoda.
No, dok se Biden i Trump slažu u protekcionizmu, veliki broj ekonomista upozorava da ovakve politike često vode skupljim narudžbama vlade koja je primorana novcem poreznih obveznika kupiti skuplju domaću robu, zatim korupciji te pojavi koja se hrvatski naziva ‘rođačkim’ ili ‘ortačkim’ kapitalizmom. Povijesno je većina ekonomista bila protiv protekcionizma, no on postaje sve popularniji. Trump je zbog carina bio kritiziran, tek će se vidjeti hoće li mediji nastaviti svoju kritiku s pozicije globalizma i prema novom predsjedniku.
Nasuprot ove rijetke ujedinjenosti Trumpa i Bidena, druga izvršna uredba koju je demokrat potpisao u ponedjeljak bila je sasvim suprotna od politike njegova prethodnika. Novi predsjednik preokrenuo je odredbu starog koji je 2017. zabranio većini otvoreno transrodnih osoba da služe vojsku te je i onemogućio vojsci da koristi sredstva poreznih obveznika da financira medicinske zahvate i tretmane. Ta je Trumpova uredba stupila je na snagu prije dvije godine, a utjecala je na 15 tisuća transrodnih ljudi koji su prema procjenama služili vojsku. Trumpov prethodnik Barack Obama 2016. omogućio im je služenje vojske.
– Vojska se treba fokusirati na odlučne pobjede, a ne biti ograničena ogromnim medicinskim troškovima – govorio je Trump.
Merkel i Biden dobro počeli
Prema Bidenovu planu, vojska će financijski pomagati operacije promjene spola što, prema procjenama korporacije Rand, vladu košta između 2,4 i 8,4 milijarde dolara godišnje.
– Ovime omogućujem svim kvalificiranim Amerikancima da služe svojoj domovini u uniformi – rekao je u ponedjeljak Biden.
U međuvremenu je novi predsjednik u ponedjeljak prvi put telefonski razgovarao s najmoćnijom političarkom Starog kontinenta Angelom Merkel. Složili su se da se pandemija i drugi izazovi mogu rješavati samo uz intenzivniju suradnju. Merkel je pozdravila Bidenovu odluku da se SAD vrati u Svjetsku zdravstvenu organizaciju koju je Trump napustio. Merkel je pozvala Bidena u Njemačku.
Njemacka je od WW2 okupirana zemlja.