Nešto više od 6000 starijih od 65 godina ovaj će mjesec dobiti svoju prvu nacionalnu mirovinu. Riječ je o 800 kuna mirovine koja se nudi osobama koje žive u Hrvatskoj najmanje 20 godina, a dosad nisu ostvarile pravo na mirovinu po nekoj drugoj osnovi ili im je ona niža od 800 kuna.
Zakon o nacionalnoj naknadi stupio je na snagu početkom ove godine, a HZMO je od sredine prosinca počeo primati zahtjeve za isplatu. Rok u kojemu se može zatražiti isplata nije ograničen pa zainteresirani mogu u svakom trenutku skupiti papire i zatražiti isplatu. Uz državljanstvo, dob i boravljenje u RH, jedan od glavnih kriterija na temelju kojega zahtjev može proći ili biti odbijen jest visina dohotka po članu zajedničkog kućanstva.
Ako pojedinac ili kućanstvo raspolažu s manje od 800 kuna dohotka po osobi, dobit će nacionalnu mirovinu. Ako imaju više, neće. Takvu mirovinu također mogu dobiti i osobe koje su primatelji socijalne pomoći (koja za starije iznosi 920 kuna) ili primatelji obiteljske mirovine ako ona iznosi par stotina kuna.
No, u tom slučaju trebaju se odlučiti koja im je varijanta bolja jer im nakon preuzimanja nacionalne mirovine prestaje pravo na socijalnu pomoć ili obiteljsku mirovinu. Socijalna pomoć za starije je 120 kuna veća, ali su i uvjeti za njezino ostvarivanje stroži jer se osim dohotka gleda i imovina primatelja socijalne pomoći. Osobi za koju se procijeni da bi se mogla sama uzdržavati prodajom dijela imovine takva se pomoć ne odobrava, a kod svih primatelja koji nešto imaju država uzima založno pravo te se iz te imovine naplaćuje nakon njihove smrti.
Koliko će točno građana ovaj mjesec dobiti prvu mirovinu, nismo mogli doznati jer je HZMO obrađivao 6474 pristigla zahtjeva do zadnjeg dana u siječnju i dostavljao rješenja. Ta će brojka biti poznata nakon isplate prve mirovine u veljači. Koji će to točno dan biti i hoće li isplata biti kad se isplaćuju i redovne mirovine, nije rečeno.
Očekivalo se da će nacionalnu mirovinu primati oko 20 tisuća starijih osoba, a u prvih 45 dana papire je predalo nešto manje od trećine tog broja. Najveći broj zahtjeva, njih 1310, primljen je u Područnoj službi u Zagrebu, zatim u Osijeku 533, u Splitu 494 te u Područnom uredu u Vukovaru 468 zahtjeva.
Hrvatska inače svake godine ‘podebljava’ ukupan broj umirovljenika za nekoliko tisuća, no 2020. nije bila takva, već je ukupan broj umirovljenika u odnosu na godinu prije smanjen za 26 osoba. Lani je umrlo šest tisuća umirovljenika više nego 2019. jer je COVID pokosio starije ljude pa je lani zbog smrti korisnika prestala isplata gotovo 55 tisuća mirovina.
Prije deset godina Hrvatska je imala 1,2 milijuna umirovljenika, prije dvadeset 1,03 milijuna, a u siječanj smo ušli s 1 milijun i 241 tisućom umirovljenika. Među njima, 203 tisuća umirovljenika radilo je dulje od 40 godina prije nego što su išli u mirovinu, trenutačno su u prvoj polovici sedamdesetih godina, a HZMO tvrdi da je njihova prosječna mirovina oko 3600 kuna.
Pretpostavka je da je među korisnicima čiste starosne mirovine dosta ljudi koji su imali velike prekide u stažu ili su se zaposlili u svojim tridesetim godinama. Njihova je prosječna mirovina oko 2500 kuna. Da bi stekao pravo na starosnu mirovinu, radnik u Hrvatskoj mora imati najmanje 15 godina staža za koji ne može dobiti manje od 1035 kuna mirovine.
Nacionalna mirovina za osobe koje nisu bile zaposlene ili su radile manje od 15 godina 235 kuna je niža. Kad se pripremao zakon, računalo se da će većina primatelja te mirovine biti stariji ljudi koji žive po selima, posebno samci, no pokazalo se da to ipak nije tako te da je najviše takvih osoba u Zagrebu.
Može mi netko reći s kojeg se računa plaćaju ove nacionalne mirovine? Nadam se da ne iz HZMO. Netko tko je radio cijeli radni vijek ili 35-40 godina uplaćivao u taj mirovinski fond, ima pravo na isplatu iz Mirovinskog fonda, ali ove nacionalne mirovine neka pokriva državni proračun.