Cijene energetike i prehrambenih proizvoda koje gotovo svakodnevno rastu opravdano brinu građane, a mnogi imaju osjećaj kako država nema odgovor na ono što ih čeka. Inflacija je potaknula mnoge da se okrenu povijesti, a društvenim mrežama kruži naslovnica Večernjeg lista objavljena 18. kolovoza 1988. godine koja se bavi rastom cijena u Jugoslaviji.
Ispod velikog masnog naslova ''Cijene nezadrživo'' stoji da su cijene u Hrvatskoj povećane u sedam mjeseci 73,2 posto, a troškovi života 71 posto, što je više nego u cijelog Jugoslaviji.
Naslovnica Večernjeg lista iz 1988. godine
Članci objavljeni u tom izdanju jasno oslikavaju kako je tada bilo te kako su živjeli građani.
Tekst Vesne Širanović pod naslovom "Posebni položaj" govori o tome kako su najugroženija skupina upravo umirovljenici i kao primjer se navodi umirovljenik Frano koji je otišao u mirovinu nakon što se zatvorio rudnik. Njegova je mirovina bez riječi obrazloženja smanjena, a ako želi znati više, treba otići u instituciju, no autobusna karta skuplja je od njegove mirovine.
Kako se živjelo i kako su poskupljenja utjecala na opskrbu tržišta prehrambenih namirnica, vidi se jasno u tekstu S. Bogdanovića. Osim visokih cijena, navodi se i to da je došlo i do lažnih nestašica u brojnim hrvatskim gradovima.
U kolovozu 1988. godine jestivo ulje poraslo je za 66 posto, brašno 50 posto, naftni derivati oko 40 posto, zemni plin oko 45 posto, navode kao primjer u Večernjem listu objavljenom u kolovozu 1988. godine.
Jedna od tema o kojoj se pisalo je i o tome je li inflacija razlog ili prepreka za denominaciju dinara.
Neobična priča dolazi i iz Podravske Slatine gdje su mirovine radnika postale veće od plaća zbog sistematizacije kriterija mirovine.
Koliko me sjećanje služi tih godina dnevna inflacija bila je između 2 i 3% a plaća se isplaćivala u dva dijela. Znalo se desiti da je plaća za drugi dio mjeseca bila i 50 i više posto veća nego za prvi dio mjeseca.