Iz nebodera dizalom ravno do povrtnjaka. Možda ne baš tim redoslijedom, potrebno bi bilo proći kroz vrata te se prošetati nekoliko koraka, no baš takav dostupan vrt za sadnju povrća ispod zgrade uskoro bi mogao niknuti u centru najgušće naseljene zagrebačke četvrti Travnog. Popularno zvan community garden, povrtnjak s kojim Varaždinci, Virovitičani i stanovnici Ivanić Grada već imaju iskustva, koji je trend i u svijetu, a neke ga države prakticiraju već desetljećima, pa tako Englezi, Danci, Amerikanci i Kubanci uživaju u zdravim plodovima svojom motikom prekopane zemlje, trebao bi se prostirati na lokaciji takozvane Plave potkove. Inspirirani željom da se u urbanom okolišu može uzgajati vlastiti povrtnjak, inicijatori su krenuli u potragu za prostorom, a lokaciju u Travnom smatraju idealnom za prvi zagrebački urbani vrt.
– Zajednički vrtovi postoje u mnogim svjetskim gradovima, a ove su godine osnovani i u nekoliko hrvatskih. Osnivanje zajedničkoga vrta je vrlo jednostavno, a ima višestruku društvenu korist. Osim doprinosa održivu razvoju, a u pametnije upravljanim gradovima i doprinosa onome što se naziva zelenim sustavima, uloga zajedničkoga vrta ima čitav niz prednosti, primjerice kroz kontakt s prirodom, druženje, terapeutsku dimenziju, pa i demonstraciju socijalne osjetljivosti jer uzgojeni plodovi uvelike mogu pomoći kućnim proračunima – kazao je Saša Šimpraga, idejni začetnik urbanog vrta u Travnom.
Detroit, Britanija, Kuba
U Hrvatskoj još uvijek pionirski pothvat, urbani vrt korijene vuče iz cijelog svijeta. I dok su se Englezi na kopanje bacili zbog zdrave prehrane, primjeri iz Michigana, točnije Detroita te cijele Kube potpuno su drugačiji. Stanovnike Novog kontinenta na zajednički uzgoj povrća natjerala je glad i neimaština.
– Detroit je primjer grada u kojemu su urbani vrtovi nastali zbog velikog iseljavanja stanovništva s padom automobilske industrije, a koje je iza sebe ostavilo velike neobrađene površine. Kuba je pak primjer države u kojoj to oduvijek postoji. Ondje je i sama vlast podupirala takav način prehrane stanovništva koje je gladovalo na asfaltu – pojasnio je Ivan Gregov iz Ureda za permakulturu,
Kao i nastanak urbanih vrtova, način i pravo korištenja razlikuje se od države do države. U malim engleskim gradovima najčešće je vlast ta koja sufinancira i daje pravo građanima da obrađuju gradske površine. Detroit je pak najbolji primjer skvotiranja javnih parcela.
– U Velikoj Britaniji najčešće takve pothvate financiraju gradovi, a korisnici plaćaju simbolične naknade. Parcele koriste kako bi uzgajali organsku hranu. Detroit i Kuba su primjeri u kojima su građani preuzeli stvar u svoje ruke i zbog kojekakvih razloga, poput neimaštine, skvotirali površine za koje ne plaćaju naknade – dodao je Gregov.
Varaždinski urbani vrt je pak najbolji hrvatski primjer, koji bi, slažu se inicijatori u Zagrebu, trebalo i slijediti. Naime, grad je na korištenje ustupio 7700 četvornih metara zapuštena zemljišta u sklopu sajmišta u Biškupcu. Prve sadnice već su zasađene, a svoje parcele u samo nekoliko dana već je rezerviralo četrdesetak Varaždinaca.
- Budući da mi u udruzi Gredica nemamo vlastite zemlje, morali smo se snaći po uzoru na neke vrtove u europskim zemljama. Vani je tradicija gradskih vrtova vrlo razvijena. Dobili smo podršku Grada i sve se brzo odvijalo. Našli smo se u veljači, a sad već imamo parcele. Korisnika je trenutačno četrdesetak, a želimo se širiti i razvijati. Cilj nam je promicati održivi način življenja, bez prevelikih zahvata u prirodu. Korisnik može biti svatko tko se prijavi i tko je spreman raditi u vrtu po biološko-organskim principima - pojasnila je predsjednica Udruge za promicanje održivog načina življenja Gredica, Rusalka Majer.
Ograde protiv vandala
I virovitička gradska uprava u travnju je ponudila građanima na korištenje dvadeset parcela na području Južnog bloka u Virovitici u veličini od po 400 „kvadrata".
– Znamo da troškovi života stalno rastu, a hrana je jedna od najvažnijih stavki u kućnom proračunu. Zato smo ponudili gradske parcele za obradu vrtova. Pripremili smo zemlju, poorali i potanjurali te osigurali po jednu vreću umjetnog gnojiva za svaki vrt. Za socijalno ugrožene građane osigurali smo i sjemenje za sjetvu. Vrt mogu obrađivati cijelu ovu sezonu, i to bez naknade, s jedinom obvezom da potkraj sezone ostave zemlju u stanju u kakvom su je i dobili – inicijativu grada objasnio je Robert Cenger, referent za odnose s javnošću.
Virovitičke urbane vrtove obrađuje dvadesetak građana, jedna od njih je i baka Slavka Malečić koja je u „svom" vrtu između željezničke pruge i stambenih zgrada posadila voće i povrće.
- Na jednom dijelu je krumpir, bit će i malina, jagoda, graha, svega pomalo za cijelu obitelj – nabraja vrijedna baka Slavka koja je prešla osamdesetu i kojoj je najteže po vrućini osigurati dovoljno vode za biljke.
U Zagrebu postoji još niz lokacija na kojima bi mogli niknuti vrtovi, a njima bi se upravljalo kao cjelinom.
- Zajedničkim vrtom se upravlja kao cjelinom, građani mogu sezonski zakupiti parcele po simboličnoj cijeni ili besplatno. Organiziran može biti i alat, voda, poduka. Prostor je ograđen ili čuvan od vandalizma i dostupan svima, i onima koji obrađuju i onima koji tamo dođu šetati i uživati na klupama – pojasnio je Saša Šimpraga.
Odlično! Svaka čast! Još kad bi se neobrađena polja obradila bilo bi super! :)