Komunalne su službe danas počele stavljati blagdanske ukrase na
zagrebački središnji trg, a i hrvatski rekorder u isplati božićnica,
trgovački lanac DM, objavio je da će njegovi radnici uz četrnaestu
plaću dobiti 7183 kune neto božićnice! Očekivane gužve zbog novog
modela I phona, koji se ovoga tjedna ciljano pušta na tržište na
ograničenom broju prodajnih mjesta, mogle bi biti neslužbeni pucanj za
strat blagdanske potrošnje.
Isti trendovi
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u posljednjih pet godina
promet u trgovini bio je u prosincu u prosjeku 15 posto veći od prometa
u studenome. Već se i u studenome prodaja zahuktava, što bi ove godine
trgovci mogli dodatno pogurati jer se zbog visoke inflacije u kolovozu
i rujnu prodaja lagano usporavala.
- I ovog se prosinca može očekivati
nastavak istog trenda rasta - kaže Milica Rakuša Martulaš, direktorica
sektora trgovine u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja smatra da kriza
neće imati utjecaja na potrošnju, ali vjeruje da će potrošači više
voditi računa o omjeru cijene i kvalitete.
Prosinački promet u trgovini na malo mogao bi biti od 11,5 do 13
milijardi kuna, što je otprilike dvije milijarde kuna više nego u
ostalim mjesecima. Jedini danak globalnoj financijskoj krizi mogao bi
biti u tome što prosinac možda neće donijeti dosadašnji uobičajeni rast
potrošnje od 15 posto, već će se u najgorem slučaju prodaja usporiti na
10 posto.
S tom prognozom HGK slaže se i Goran Bakula, ekonomski savjetnik NHS-a,
jer će potrošnju potaknuti isplate božićnica. Tvrtke će u prosjeku
isplatiti oko 1200 kuna božićnice, najčešće u novcu, ali i u bonovima,
a dosad sindikatima nije stigla nikakva najava o otkazivanju ugovorenih
isplata. Vlada će pak državnim službenicima isplatiti 1250 kuna, a
dogovorena je i isplata božićnice umirovljenicima, premda još nije
definiran iznos. Prije se kretala između 100 i 300 kuna.
– Ne vjerujem da će tvrtke iskoristiti financijsku krizu kao neki psihološki alibi da bi odustale od božićnica – kaže Bakula.
Osim telekomunikacijskih operatera, kojima je blagdansko doba vrijeme
žetve – jer Božić donosi više razgovora i veću prodaju bijele tehnike i
aparata – za povećanu se potrošnju pripremaju i neke banke koje također
spremaju blagdanske kreditne linije. – Ako se po jutru poznaje dan, pa
se nastavi smanjena potrošnja, i blagdanska bi potrošnja mogla ove
godine biti manja. Međutim, mi smo po prirodi takvi da, kad nam je
najgore, želimo da se barem o blagdanima kriza ne osjeti – procjenjuje
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Trošak veći od plaća
Prosječna košarica lagano opet poskupljuje, pokrivenost prosječnom
plaćom smanjuje se, a istodobno se zaduživanje građana usporilo.
Listopadska je košarica poskupjela 0,18 posto u odnosu na rujansku, pa
je iznosila 6567,15 kuna, a udio se hrane u njoj zadržao na 39,9 posto.
Prosječna plaća isplaćena u rujnu iznosila je 5184 kune i pokriva 78,94
posto osnovnih mjesečnih potreba četveročlane obitelji, a to je 0,9
posto manje nego prethodnog mjeseca. I situacija u umirovljeničkim
kućanstvima opet kreće nagore, 2121,23 kune prosječna je mirovina, pa
je pokrivenost košarice 59,9 posto, 0,13 posto manja u odnosu na rujan.
Iz škole na burzu, s posla u grob
RH nema uvjeta za recept održivosti mirovinske reforme koji “otkriva” Svjetska banka, kaže Sever.
– To je model “iz škole na burzu, a s posla na groblje” – opisao je.
Mirovine se ne mogu smanjiti jer su mizerne, doprinose nije moguće povećati kad plaća ne pokriva ni osnovno, a produljenje dobne granice radnog staža u nekim kategorijama radnika skratilo bi životni vijek, a produljilo bi nezaposlenost mlađih.
