Porast BDP-a za četiri posto, jedna je od najava sadržanih u Vladinim smjernicama ekonomske politike od 2012. do 2014. godine. Optimistične prognoze uključuju i porast investicija za 7,6 posto, a rast osobne potrošnje do 4,3 posto. Proračunski deficit smanjit će se sa 4,9 posto u 2011. godini na 1,8 posto tri godine kasnije, predstavila je Vlada prošli tjedan na svojoj izvanrednoj sjednici, a prema mišljenju Instituta za javne financije (IFJ), u te je smjernice teško povjerovati.
– Iako se naglašava potreba fiskalne konsolidacije i provođenja strukturnih reformi, smjernice se temelje na preoptimističnim pretpostavkama i nude neuvjerljive projekcije koje čitatelj ne može provjeriti jer ne sadrže podatke koje bi prema Zakonu o proračunu morale sadržavati. Kao i prethodnih godina, spas se očekuje od oporavka EU i od pristupanja Hrvatske EU, no oporavak Unije je neizvjestan, a koristi od pristupanja mogle bi se osjetiti tek u dužem roku – piše u osvrtu što ga potpisuje Katarina Ott.
Smjernice ne donose čak ni „prijedlog visine financijskog plana po razdjelima organizacijske klasifikacije koji sadrži visinu financijskog plana za prethodnu proračunsku godinu i tekuću proračunsku godinu, te prijedlog visine financijskog plana za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine“ što je izričito navedeno u čl. 25 Zakona o proračunu. To znači da bismo u smjernicama morali moći pročitati koliko su pojedini korisnici – primjerice ministarstva, Vlada, predsjednik, Ustavni sud, državne agencije, zavodi i komisije – potrošili 2010., a koliko će potrošiti od 2011. do 2014. No toga nema.
Osim toga, naglasak je na udjelima prihoda, rashoda, deficita i javnog duga u bruto društvenom proizvodu, a BDP u kojem se ti postoci promatraju je diskutabilan. Smjernice predviđaju rast BDP-a od 1,5% 2011., 2,5% 2012., 3,5% 2013. i 4% 2014. Za razliku od Vlade, Europska komisija predviđa 1,1% rasta 2011. i 2% 2012., a MMF 1% 2011., odnosno 1,8% 2012.4 Prema MMF-u BDP bi mogao postupno narasti i do 3%, ali tek 2015. jer će „nisko povjerenje ograničavati priljev kapitala, a zbog slabe konkurentnosti bit će nizak doprinos vanjskog sektora“. No, i da ne postoje pesimističnija predviđanja MMF-a i Europske komisije, već i u samim smjernicama naveden pad BDP-a od 0,8% u prvom tromjesečju 2011. ne opravdava iskazani optimizam. Ukratko, ako se ne ostvari smjernicama planirani rast BDP-a, padaju u vodu i sve projekcije udjela prihoda, rashoda, deficita i javnog duga u BDP-u.
Zbunjuju i podaci o udjelima deficita opće države u BDP-u. Dok smjernice planiraju 4,9% 2011., 3,8% 2012., 2,6% 2013. i 1,8% 2014., Europska komisija navodi 6% 2011. i 5,1% 2012., a MMF predviđa 5,7% 2011. i 5,1% 2012., odnosno čak 6% 2011. i 5,4% 2012. uključujući HBOR i HAC. Naravno da postoje razne metodologije i obuhvati, svaka se brojka uvijek može i osporavati, ali činjenica je da su brojke u smjernicama optimističnije od brojki iz drugih, ne baš nekompetentnih izvora."
Iz IJF-a upozoravaju kako je bitno manje se osvrtati na ponuđene projekcije i pozornost usmjeriti na neophodne strukturne reforme koju su Hrvatskoj potrebne zbog sve očitijeg zaostajanja u rastu, visokih troškova zbog kojih je domaće gospodarstvo izuzetno nekonkurentno te sve veće negativne razlike u stvarnom i potencijalnom BDP-u.
Katarina ott,je najobičnija blesaća. Mi u vladi RH ćemo odlućiti a ne ona koliki će nam biti BDP,mi znamo IDEMO DALJE Vaš HDZ