Ilegalni tijekovi otpada uzrokuju gospodarsku štetu, štetu za javno zdravlje i okoliš, osobito u zemljama s niskim prihodima, dok rascjepkani propisi omogućuju kriminalcima izbjegavanje kazne. Navedeno je to u analizi Ureda UN-a za droge i kriminal (UNDOC) koja je objavljena krajem veljače. Spomenuta analiza bavila se zločinima koji utječu na okoliš, ali i analizom modusa operandi kriminalnih organizacija koje u tom "poslu" sudjeluju. Utvrđeno je i da zakonodavni propusti, ograničeni provedbeni kapaciteti, i niske kazne olakšavaju krijumčarenje opasnim otpadom, na kojem kriminalne organizacije, prema procjenama, zarađuju milijarde dolara.
– Naša studija pokazuje da je krijumčarenje otpada i dalje nevjerojatno teško otkriti, istražiti i procesuirati. Ovo nije apstraktan izazov, već izazov s teškim posljedicama za javno zdravlje, jer potiče toksično onečišćenje pitke vode, oceana, tla i drugog. Poboljšana komunikacija i podatci o sumnjivim rutama i ranjivostima u lancu trgovine otpadom, s usklađenim kaznenim djelima i kaznama, ključni su kako bi nam pomogli da bolje predvidimo, spriječimo i zaustavimo ilegalne tijekove otpada. Diljem svijeta u krijumčarenje otpada su uključene kriminalne organizacije, kako lokalne tako i one međunarodne. U takvu vrstu kriminala upletene su i pojedine korporacije. Jedne svjesno ne poštuju propise, druge svjesno kupuju ilegalne usluge, a treće imaju paralelne ilegalne operacije. Organizirane kriminalne skupine i korporacije koriste se korupcijom kako bi prikrile što rade, pri čemu se ilegalno zbrinjavanje otpada često zna prikriti i kroz procese legalnog zbrinjavanja. To uključuje krivotvorenje dokumenata, iznude, krađe, pronevjere, mito, pranje novca... U onim državama u kojima su kazne za krijumčarenje otpada niske, to kriminalcima može biti dodatni motiv za to što rade. Jer niske kazne omogućavaju kriminalcima diljem svijeta da onda svjesno odaberu zemlju u koju će opasni otpad prokrijumčariti – kazala je Candice Welsch, direktorica za analizu politika i javne poslove u UNODC-u.
UNDOC-ova analiza otkrila je i da ilegalno odlaganje, spaljivanje, kretanje, otprema i zbrinjavanje otpada događa diljem svijeta, i da se opasni otpad svjesno iz bogatih zemlja krijumčari u siromašnije zemlje koje nemaju razvijene sustave za zbrinjavanje opasnog otpada. To što je navedeno u UNDOC-ovoj analizi možda je i odgovor na pitanje kako je moguće da je Hrvatska postala europsko smetlište. Dok Sabor jalovo raspravlja o ekocidu u Lici, kojeg nitko nije vidio, što je naprosto nevjerojatno, MUP je u svom Godišnjem izvješću o radu za 2025., kojeg ni u Saboru a ni u Vladi očito nitko nije pročitao, upozorio da je 2025. policija otkrila 33,3 posto više kaznenih djela ugrožavanja okoliša otpadom. Upozorili su i da su kaznena djela protiv okoliša jedno od najprofitabilnijih i najbrže rastućih područja kriminalne aktivnosti. Lani su otkrivena 303 takva djela, a po MUP-u to je 4,4 posto manje no 2024. kada ih je otkriveno 317. MUP je upozorio i da kaznena djela protiv okoliša predstavljaju kriminalitet u čijem je istraživanju potreban multidisciplinaran pristup jer je riječ o složenim kaznenim djelima, a njihove analize pokazuju i porast takvih djela u zadnjih 10 godina. Jer 2016. otkriveno je 178 takvih djela, a godinu kasnije 265. U zadnjih pet godina godišnje se prijavljivalo oko 272 takva djela, što je povećanje od 25 posto u odnosu na razdoblje od 2016. do 2020. kada se u prosjeku prijavljivalo 216 takvih djela.
Inače, za kaznena djela protiv okoliša u koja osim krijumčarenje otpada spada i bespravna gradnja, na niske kazne upozorava i DORH. Za takva djela najviša zapriječena kazna je pet godina zatvora, a kako su počinitelji uglavnom nekažnjavani, DORH prilikom optuživanja često predlaže uvjetne kazne s dvostrukim uvjetom kojima se počiniteljima naleže da u određenom roku saniraju štetu. Prema podacima iz Godišnjeg izvješća o radu DORH-a za 2025., lani je 681 osoba prijavljena zbog djela protiv okoliša, svih. Od tog broja 191 prijavu je podnijela policija, 213 Državni inspektorat, a 277 građani ili udruge. S obzirom na to da su iz 2024. u radu ostale prijave protiv 622 osobe, DORH navodi da je broj prijava zbog djela protiv okoliša, narastao za 34,7 posto. Najviše osoba, njih 285 lani je prijavljeno zbog bespravne gradnje, a zatim slijede prijave zbog ugrožavanja okoliša otpadom. Takvih je lani bilo 103, a to je, kaže DORH, povećanje od 221,8 posto, jer su 2024. zbog tog djela bile prijavljene 32 osobe. I DORH kao i MUP upozorava da su istrage kaznenih djela protiv okoliša složena i dugotrajna, da iziskuju i brojna vještačenja, te da su posebno komplicirana ako su počinjenja u sklopu zločinačkih udruženja.
Otvori KEKS Pay
