Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 85
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PRIMJENA UMJETNE INTELIGENCIJE

Kreativni ljudski procesi bit će nedostižni strojevima, koliko god pametni bili

Blagajnica
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
1/2
14.08.2023.
u 22:23

Moglo bi se reći da su u proteklih 50-ak godina položaj radnika i plaće u EU rasli zahvaljujući snazi sindikata, brže nego rast produktivnosti. To bi se sada moglo izjednačiti. Arogancija Europe je u tome da prevladava mišljenje kako radnici u azijskim zemljama moraju i dalje živjeti na rubu siromaštva kako bi stanovnici EU mogli kupovati proizvode po cijeni ispod realnih troškova proizvodnje.

Na Reutersu, koji je ipak prije svega agencija koja se bavi vijestima relevantnim za poslovni sektor, izašao je tekst u kojem se na primjerima iz povijesti analizira hoće li primjena umjetne inteligencije kao još jedne prijelomne tehnologije u povijesti utjecati na status radnika i kako. Tvrdi se da povijest ne govori uvijek u prilog poboljšanju položaju radnika nakon takvih proboja. Opisuju kako činjenica da je u srednjem vijeku izumljen plug nije seljaku pomogla da se izdigne iz siromaštva jer su njihovi vlastelini višak novostvorenog bogatstva koristili kako bi gradili katedrale po kojima će ih se pamtiti. Iako se predviđa kako bi umjetna inteligencija mogla godišnje donositi između 14 i 22 bilijuna dolara, nije sasvim izvjesno da će baš svima popraviti životni standard.

Zagovaratelji ove tehnologije tvrde kako će nas ona osloboditi dosadnih i teških poslova i osloboditi nam vrijeme, oni drugi tvrde kako će AI uništiti gomile radnih mjesta. Ekonomisti s MIT-a Simon Johnson i Daron Acemoglu napisali su knjigu o utjecaju ekonomije na tržište rada u smislu stvaranja novih radnih mjesta i širenja bogatstva u kojoj istražuju tisuće godina tehnologije, od, dakle, pluga pa do automatiziranih blagajni. Tako su ustanovili da je protok vremena doveo samo do većeg broja radnih sati u lošijim uvjetima.

Stroj za čišćenje pamuka pridonio je održanju ropstva na američkom jugu. Nudi se općenit zaključak kako treba biti oprezan u predviđanju novih tehnologija poput umjetne inteligencije na produktivnost. Stručnjaci s MIT-a ističu i kako je demokratiziranje značajno pomoglo da od tehnologije koristi ima širi krug ljudi. Kada se pojavio vlak, omogućio je dostavu svježih namirnica udaljenim područjima, mnogima je dao priliku da putuju. Na primjeru automatskih blagajni tvrde kako niti su namirnice postale jeftinije niti su se promijenili životi kupaca, a nije se stvorila ni nova djelatnost, jedino je smanjen trošak smanjenjem broja radnih mjesta u trgovinama.

Profesor na Visokom učilištu Algebra dr. sc. Damir Novotny diplomirao je na temi obaranja teorije osiromašivanja radničke klase kada je u Jugoslaviji na takve teze malo tko obraćao pozornost, rekao nam je u početku razgovora. Njegovo je mišljenje o prijelomnim tehnologijama, tako, drukčije od one Reutersovih novinara. – Velike korporacije u EU nemaju tako snažan utjecaj na javne politike kakav možda imaju u SAD-u. Također, u EU je snažan sindikalni pokret, radni uvjeti i položaj radnika u EU kudikamo su bolji nego u drugim svjetskim regijama, osobito u Kini, koja je nominalno komunistička država.

POVEZANI ČLANCI:

Moglo bi se reći da su u proteklih 50-ak godina položaj radnika i plaće u EU rasli zahvaljujući snazi sindikata, brže nego rast produktivnosti. To bi se sada moglo izjednačiti. Arogancija Europe je u tome da prevladava mišljenje kako radnici u azijskim zemljama moraju i dalje živjeti na rubu siromaštva kako bi stanovnici EU mogli kupovati proizvode po cijeni ispod realnih troškova proizvodnje. Najbolji primjer prenapuhanih plaća bila je Grčka prije krize u 2010., produktivnost grčke ekonomije tada je bila na razini Turske, ali su plaće bile 3-4 puta više. Danas su ti odnosi nešto realniji. Slično će se dogoditi zemljama poput Francuske (gdje su sindikati izrazito jaki) i Njemačke. Inflacija u tim zemljama postupno će devalvirati plaće koje su iznad produktivnosti.

Njemačka je vlada toga svjesna (zanimljivo, radi se o lijevoj vladi) te nastoji podići produktivnost i održati zatečenu realnu visinu plaća provodeći mjere energetske tranzicije i digitalizacije ekonomije – kaže prof. Novotny. I on smatra kako će umjetna inteligencija, kao sve nove tehnologije u povijesti, neka zanimanja učiniti nepotrebnim, ali i stvoriti potpuno nova zanimanja. Prije stotinjak godina razvoj analogne telefonije stvorio je velik broj radnih mjesta u telefonskim centralama.

Digitalizacija telefonije je, naravno, ta radna mjesta ukinula, ali je stvorila velik broj novih koja prije nisu postojala. Slično će se dogoditi s blagajnicama u samoposluživanjima. Ta je profesija rezultat razvoja maloprodaje u 20. stoljeću, ali početkom 21. stoljeća ubrzano nestaje zbog uvođenja samoposlužnih blagajni. Mukotrpan i nedovoljno plaćen posao blagajnica bit će zamijenjen novim radnim mjestima nadzora i servisiranja samoposlužnih blagajni, opisuje naš sugovornik. Kaže kako će nove tehnologije zasigurno zamijeniti ljude na najtežim poslovima, ali će povećati produktivnost i utjecati na povećavanje plaća.

– Smanjivanje sudjelovanja ljudi u karikama stvaranja nove vrijednosti u kojima će biti primijenjena umjetna inteligencija povećat će prostor za daljnji razvoj kreativne ekonomije, dakle onih ekonomskih aktivnosti koje su rezultat ljudskog uma. Možemo možda očekivati da će i u tim djelatnostima AI zamijeniti ljude, ali će i u budućnosti kreativni ljudski procesi biti nedostižni strojevima koliko god oni “pametni bili”. Nevjerojatna eksplozija cijena umjetničkih djela autora iz 20. stoljeća pokazuje trend da se akumulirano bogatstvo novih bogataša danas usmjerava također u umjetnička djela. Proizvodi ljudske kreativnosti postižu iznimno visoke cijene na tržištu, umjetnici postaju iznimno bogati, što prije stotinjak godina nije bilo zamislivo – kaže naš sugovornik ističući kako pitanje nejednakosti nije povezano s tehnologijama, već je sustavno pitanje.

– Najveći broj milijardera nastao je u protekla tri desetljeća u Kini, ne zbog korištenja novih tehnologija, već prije svega zbog vrlo niskih cijena rada u toj zemlji, daleko nižih od produktivnosti. Tamošnje javne politike omogućavale su razvoj radnih odnosa koji su stvarali velike nejednakosti. Plaće u Aziji rastu te će zasigurno stvoriti novu ravnotežu s produktivnosti na višoj razini, kao što se to dogodilo koncem 20. stoljeća u Japanu i Južnoj Koreji. Iz ovog pogleda ne bismo trebali strahovati od tehnološkog napretka. Mišljenja sam da će AI djelovati pozitivno na brojne sektore. Oprez je, dakako, uvijek nužan kada su u pitanju nedovoljno poznate tehnologije – smatra prof. Novotny.

>> VIDEO VIDEO Snimke iz zraka koje pokazuju razmjere požara na Havajima

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije