Krah monetizacije početak je kraja za sve nužne reforme
Ako odustanemo od monetizacije u jednom trenutku, kreditori će preuzeti autoceste. Što će onda reći Mijat Stanić?
Komentari 14
Sviraš ku... za sitne pare.Pa svi znamo zbrojiti dva i dva tj. vidimo da bi monetizacija bila katastrofalan potez za nacionalne interese Hrvatske i to jako, jako dugoročno ...o, jako dugoročno ...
prodaja autoceste nema nikakve veze sa pocetkom ,krajem,ili sadrzajem reformi bilo koje vrste....na zalost to je samo znak da vlast nista ne radi... ...ili grijesim...koncesijom bu se odmah prosvijetlilo vrdoljaku i bacit ce na papir smisleni dokument strategije gospodarstva...npr...varga budee odmah razgrnuo kaos u zdrastvu...maras bude odselio na madagaskar...a pusicka u london...lol...
Onda će Mijat Stanić reći da pokradene milijarde tražite od kriminalaca koji su ih pokrali gradeći autoceste. Imaju oni svoje viletine, vozne parkove, umjetnine, rolexe i offshore račune, pa istražujte i zaplijenite pokradeno. Nećete u ime naroda opraštati mega lopovima i otpisivati im dugove, kako vas je Linić naučio.
Ovo je jedan od lošijih spinova ! Pa ova nesposobna vlast i ide u monetizaciju autocesta , kako bi za godinu dana pokrpali proračun i sprječili bankrot (i smatraju , imali šanse ostati na vlasti) jer apsolutno ništa od reformii i pokretanja gospodarstva nisu učinili - dapače , od kad su na vlasti idemo nizbrdo po svim gospodarskim parametrima ! A kako i ne bi kad im je glavni potez bio uhljebljivanje nesposobnih partijskih kadrova gdje god je to bilo moguće ....
Nije to baš tako komplicirana matematika, svi izravni financijski faktori oko autocesta tek su donekle (ne značajno i ne presudno) varijabilni, no javnost ne zna možda najbitniji podatak. Naime, znamo da autoceste ne uspijevaju za sada otplaćivati kredite iz kojih su izgrađene, ali jesu li se naplatom cestarine proteklih godina pokrivali barem troškovi održavanja, odnosno bi li ti troškovi bili pokriveni da su unutar razumnih granica, bez raznih višestrukih prefarbavanja i sl.: a - PRIHOD OD CESTARINA - može se donekle povećati poskupljenjem cestarina, do granice na kojoj bi se promet autocestama zbog skupoće još više smanjivao - želimo li to?, b - PRIHOD OD TROŠARINA u cijeni goriva - može se donekle povećati poskupljenjem, do granice na kojoj bi se ukupna potrošnja goriva smanjivala - možemo li si to priuštiti?, c - IZDATKE ZA ODRŽAVANJE - mogu se donekle smanjiti štedljivijim ponašanjem, do granice sigurnosti prometa; koji su to iznosi koje je moguće uštedjeti, nemamo pojma, kao ni zašto to nebi bilo moguće unutar HAC-a, zar država priznaje da nije sposobna dovesti u red javno poduzeće, a isto tako pojma nemamo kako bi trebao izgledati ugovor s koncesionarom, bi li im se priznavala neka ugovorena cijena održavanja po kilometru - u tom slučaju, tko nam garantira da će se ugovoriti fer cijena, Milanović? Hajdaš? Ili će se priznavati stvarni trošak - onda opet nemamo garancije da će koncesionar poslovati racionalno u upravljanju troškovima, kako će to država kontrolirati trgovačko društvo kad ne može javno poduzeće u koje redovno dolaze kontrole ministarstva financija, državne revizije? Ili će koncesionar snositi održavanje iz zarade i država se time neće ni opterećivati? d - KREDITNE OBVEZE koje su nepromjenjive, osim ako su u francima:-) ostaju na teret države. Dok ne znamo kako su zamišljeni ugovorni odnosi, kako je moguće uopće raspravljati o koncesiji, stavljati to pitanje na referendum, a i Milanović bi morao biti konkretniji u svojim obraćanjima javnosti a ne... Kad se podvuče rezultat poslovanja autocesti, on je takav kakav je, dakle u sadašnjim uvjetima gotovo nepromjenjiv iz godine u godinu, samo što bi se sad prihod trebao dijeliti. Odnosno, obzirom da bismo koncesijsku naknadu trebali dobiti unaprijed, kad je već premijer sklon usporedbama, to je kao kad nelikvidno poduzeće uz izvjesni popust proda svoja potraživanja firmi koja se bavi naplatom dugova. (Ima još jedna s plaćanjem unaprijed, no pustimo sad to). --------- Jedini faktori na koje se može utjecati ovise o sposobnoj vladi koja bi trebala urediti pravni okvir, osigurati pravnu sigurnost, stvoriti pozitivnu klimu, pokrenuti investicije, opći ekonomski napredak, oživjeti pasivne krajeve kroz koje prolaze autoceste. ZBOG TOGA AUTOCESTE I JESU GRAĐENE. To bi uz ostalo donijelo veći promet na autocestama i same bi mogle otplatiti ostatak svojeg kredita, čak uz jeftiniju cestarinu i gorivo. Itd. Naravno da je ovo sve na kraju za sada u domeni fantazije, ali bojim se da nema drugog rješenja. S druge strane, odričemo se za dugo dugo vremena infrastrukture kojom se ostvaruju i neki neekonomski interesi. Na primjer, mislite li da invalidne osobe sa znakom invalidnosti imaju popust ili besplatnu cestarinu na autocesti Zagreb-Macelj? Ne.
Drljači bi trebalo biti već jednom jasno da nije sve u novcu. Ako trebamo propasti, bolje da propadnemo kao gospoda nego da živimo kao sluge. A Drljači ako se ne sviđa u Hrvatskoj takva kakva jest sa svim svojim nesavršenostimaa i nedostacima , preporučio bih da ode tamo gdje smatra da će mu biti bolje, pa nek tamo prodaje svoje priče o prednostima tržišnog gospodarstva i liberalnog kapitalizma. Samo sumnjam da bi uspio bilo gdje drugdje prodavati svoju pamet na način kako to čini u Hrvatskoj.
Tako su nas interesne skupine uvjeravale i za T-com i za INA-u itd. Hajdaša Dončića i Milanovića samo referendum može spasiti da ostatak života ne provedu u Remetincu.
G. "Znjovinar", teze (ili možda pitanja) ispravno su postavljene. Međutim odgovori (najkvalitetniji) na njih su jako teški. Sveukupno stanje u Hrvatskoj je takvo da će ponude eventualnih koncesionara biti "nemoralno" niske. A što će nama preostati? Odbiti sve ponude i stvoriti dugove zbog kojih će nam autoceste biti ovršene. Postavlja se samo pitanje u koje ćemo zamke nakon eventualnog koncesioniranja upasti, jer naši političari potpisuju ono što im drugi ponude bez shvaćanja preambule ugovora, a kamoli da znaju da postoje dijelovi ugovora sa "sitnim slovima". Kako god bilo autoceste neće biti naše, kao što već puno toga nije. A kada kažem da su političari nesposobni tada se to odnosi na sve njih, a ne samo na ove na vlasti. G. "jimyk127", nacionalni interesi prodani su za sitne novce već davno prije, a domoljubljem, nažalost, ne možemo vraćati kredite.
Na osnovu svega onoga što sam vidio da se događalo kod nas posljednjih 14 godina, mogu reći kako bi izgledala monetizacija cesta kod nas: Dobili bismo neki novac za to, platili samo dio duga i nastavili otplaćivati ostatak duga. Za vrijeme zimske sezone, kad je na tim autocestama mali promet, koncesionaru bismo morali nadoknađivati gubitak novca na koji je računao. U ljetnom periodu kad je promet veći i kad i postoji neka zarada, koncesionar bi zadržavao svu zaradu. istovremeno u održavanje samih autocesta ne bi ulagao praktički NIŠTA (scenario koji se dogodio i u Velikoj Britaniji kad su privatizirali željeznicu - počela im se raspadati jer su privatnici samo izvlačili zaradu a ulagali nisu ništa, dakle ovo je stvar već poznata iz prakse). I mi bismo za 30 ili 40 godina dobili naše autoceste natrag, ali u tako ruiniranom stanju da bismo sav novac koji smo dobili za koncesiju morali potrošiti za njihovo ponovno dovođenje u funkciju, a vrlo vjerojatno i više od toga. Gdje je tu interes Hrvatske? Ja ga ne vidim i tko ovo zagovara taj je (najblaže rečeno) vrlo naivan ili vojnik partije.
Hrvati su za reforme al' zapravo nisu. Spremni su do zore vikati kako traže reforme al kad im se pred nos stavi što to zapravo znači e onda ne bi. Pa onda imaju što imaju. Eto vam još 10 godina krize. Uživajte!
Sjajan komentar. Neka ga svi idioti koji su protiv monetizacije pročitaju dva puta pa onda još jednom. Kada HAC proglasi stečaj će svi Stanićevi uhljebi ionako završit na cesti. Pa će autoceste preuzeti razne financijske institucije a Hrvatska će dobiti dugove. Pa se onda možete posrati na vaše potpise i dati ih Celakoskom da sve to pojede.
Previše se političkog kadra uhljebilo u HAC da bi se to moglo jednostavno predati na racionalno upravljanje. Osnovni problem Hrvatske je javni sektor ali i velike državne firme, koje hitno treba privatizirati, jer sve to služi kao partijska baza. Autoceste su izgrađene na kredit, i predimenzionirane, pa sada sa svojom zaradom ne vraćaju niti kamate. Ipak je dobra stvar u tome da se autoceste ne prodaju, nego daju na koncesiju, dakle ostaju vlasništvo države.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
1. Hoće li ići u koncesiju i besplatne dionice (zagrebačka obilaznica, Samobor-Podsused, Ivanja Reka – Rugvica) ukupno više od 60 km koje održava HAC (više nego koncesionirana AC Zagreb-Macelj). Tko će to održavati i za čije novce ako to nee ide u koncesiju. Znači ili država ili grad Zagreb. 2. Krčki most?. Ide li i on u koncesiju (navodno ne)? Tu su uvjerljivo najveći troškovi održavanja po km kojeg sad održava ARZ. Tko će ga održavati i za čije novce. Mislim da će to biti država. 3. Sigurno će biti (100%) skuplja cestarina. Evo i zašto a.) Već sad su ova 2 dosadašnja koncesionara (Bina Istra i Strabag(Zagreb-Macelj)) bitno skuplja iako ne plaćaju državi PDV. Odnosno od nedavno plaćaju PDV zbog ujednačenosti zakona s EU, ali im taj uplaćeni iznos država Hrvatska vrati. Znači 0 kn u proračun. HAC i ARZ uredno plaćaju na svaku transakciju 25 % PDV-a. Tj značajno pune proračun. b.) Održavanje HACovih i ARZovih dionica je puno skuplje od ovih dosad koncesioniranih koji praktički nemaju tunela, mostova viadukata isl. Znači sigurno će biti (100%) skuplja cestarina i to dosta. 4. Ako se od koncesionara i dobije 3 mlrd. Eura dug od 1,2 mlrd će se vraćati iz državnog proračuna, što do sad nije bio slučaj (dodatno opterećenje proračuna). Po svim simulacijama HAC i ARZ će cijeli iznos vratiti za puno manje od 30 godina (15-20). 5. Povećanje prometa u bližoj budućnosti: Zagreb – Lekenik pri završetku. Do sada je HAC imao samo ogromne troškove za izgradnju i održavanje one dionice koja je već godinama završena. Niti kune zarade. Ide li i to sad koncesionaru? Koridor 5c: Most na Dravi (Osijek) pri završetku + Most Svilaj na Savi. Trebala bi ta ac biti puno prometnija prema Mađarskoj i Bosni