Državni službenici protiv kojih se povede postupak zbog korupcije i sličnih kaznenih djela, ubuduće će se automatski udaljiti s posla i neće se, kao dosad, čekati kraj postupka, odlučio je Hrvatski sabor prihvaćanjem izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima.
Obrana prijedloga
U ratu s korupcijom neće se više, primjerice, događati da državni službenik optužen za krivotvorenje službene isprave, nastavi mirno raditi kao da se ništa nije dogodilo. Jednako tako iz državne će se službe, ali i državnih tvrtki, udaljiti i ljudi protiv kojih se vodi postupak zbog kaznenih djela protiv zdravlja, okoliša i prirode.
Bespravni graditelji, npr., dobivat će otkaze iz državne uprave, jednako kao što će neprihvatljivi biti i ljudi iz državnih tvrtki koji toleriraju onečišćenja prirode koja utječu na zdravlje ljudi.
Zakon je premijerno branila potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič riječima da je to snažan instrument u borbi protiv korupcije. No, oporba ne misli tako. Prigovorila je da će vlast narušiti sustav plaća jer se planira da pomoćnici ministara, koji su dosad imali status dužnosnika, postanu državni službenici, ali i zadrže plaće.
Namješteni natječaji
Oporba smatra da će vlast namještati natječaje za zapošljavanje državnih službenika kako bi uhljebila sve koalicijske kadrove i prigovara da je cijeli zakon pun trikova. Dragutin Lesar (HNS) ističe da se u VII. upravu MVP-a, koja se bavi obavještajnim poslovima, zapošljava više ljudi, a onda se raspodjeljuju u druge državne službe.
"Kvaka" je u tomu što se za zapošljavanje u spomenutom odjelu, jednako kao u obavještajnim agencijama, ne raspisuju javni natječaji. Lesaru je to manipulacija kojom se vladajući kadrovi na mala vrata, bez natječaja, uvode u državnu upravu.
