Tijekom pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji mogle su se uočiti nevjerica i bojazan hrvatskih poljoprivrednika i šire javnosti oko budućnosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nakon ulaska. Ipak, uzimajući u obzir važnost Zajedničke poljoprivredne politike EU (ZPP), koja u ukupnom proračunu EU sudjeluje s oko 40% i konstantno „pomaganje“ poljoprivrednim proizvođačima i ostalim dionicima ruralnog razvoja kroz povijest i planove za budućnost, pitanje je vještine i prilagodbe kako sredstva dobiti, tj. koje zahtjeve ispuniti.
Do kraja 2008. godine u Hrvatskoj su sva izravna plaćanja bila proizvodno vezana, tj. iznos potpore je ovisio o vrsti proizvodnje. Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji je stupio na snagu 2009. godine (NN 83/2009) uvedeno je osnovno plaćanje po površini u biljnoj proizvodnji, kao oblik proizvodno nevezanog plaćanja, što znači istu visinu potpore bez obzira na vrstu proizvodnje.
Zakon o potpori doživio je još nekoliko promjena i zadnji važeći za 2013. godinu (NN 120/2012 i 136/2012) u potpunosti je usklađen sa ZPP-om. To znači da od ove godine ZPP zamjenjuje dosadašnji nacionalni sustav potpora u poljoprivredi i najvažniji element, proizvodno nevezana plaćanja, ostaju na snazi. Za osjetljive sektore kao što su šećerna repa, maslinovo ulje, duhan, krave dojilje, mliječne krave, rasplodne krmače, proizvodnja mlijeka, ovce i koze te tov goveda Hrvatska je ispregovarala pravo isplaćivanja potpore iz nacionalnih sredstava.
Što se tiče ruralnog razvoja, Hrvatska ima pravo na potporu očuvanju izvornih zaštićenih pasmina domaćih životinja, potporu za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, potporu za integriranu proizvodnju potporu za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi i potporu za očuvanje izvornih zaštićenih vrsta kultivara poljoprivrednog bilja.
Ovaj pregled zapravo treba pokazati da je hrvatska poljoprivredna politika odgovorila na zahtjeve ZPP-a, uz štićenje nacionalnih interesa za proizvodnje koje su posebno osjetljive. Također, ZPP doživljava nove reforme i za Hrvatsku je trenutno važno promatrati i pripremiti se na ono što će se događati u novom programskom razdoblju 2014-2020.
Do kraja godine potrebno je završiti pripremu Programa ruralnog razvoja za 2014.-2020. Nadalje, priprema se Partnerski ugovor kojim se utvrđuju ciljevi i akcije u okviru korištenja fondova EU.
Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (FADN) služi za prikupljanje proizvodnih, ekonomskih i financijskih podataka na poljoprivrednim gospodarstvima u Hrvatskoj. Provodi se kao pilot projekt od 2008. godine, a njegovo potpuno uvođenje također je jedna od obveza do pristupa u EU. Za provedbu i organizaciju uspostave ovog sustava odgovorna je Poljoprivredna savjetodavna služba. Prikupljanje podataka o visini dohotka poljoprivrednih gospodarstava predstavlja instrument Europske komisije za vrednovanje dohotka poljoprivrednih proizvođača, te utvrđivanja utjecaja ZPP-a na njihovo poslovanje.
U tijeku je i izrada studije u kojoj se ponovno utvrđuju područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi sukladno pravilima ZPP-a. Poljoprivrednici koji obavljaju poljoprivrednu aktivnost na takvom području ostvarit će prava na specifičnu potporu.
Hrvatska postaje dio zajedničkog uređenja tržišta EU koje već danas nudi dobar okvir zaštite proizvođača i potrošača. Do ulaska Hrvatska treba poboljšati tržišne mehanizme za prodaju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i usvojiti Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda. Također, potrebno je poboljšati komunikaciju poljoprivrednih proizvođača s tržištem i njihovu međusobnu povezanost u svrhu zajedničkog nastupa na tržištu, kao važnog koraka u postizanju konkurentnosti.
