Reformirana kohezijska politika trebala bi razvoj učiniti pametnim, održivim i uključivim. Počevši s 2014. godinom u Hrvatskoj nas očekuje provedba reformirane kohezijske politike i dodatne izmjene prioriteta ulaganja u razvoj u odnosu na one u koje je u EU ulagano u posljednjih sedam godina. Hrvatsku, kao novu državu članicu Unije, očekuje nešto drugačije promišljanje razvoja i svojevrsna nadopuna razvojnih prioriteta koji idu prema integriranom razvoju, stavljajući fokus na pametan i održiv rast te na povezivanje razvoja sa strategijom Europa 2020. koja za cilj zadaje konkurentnu Europsku uniju koja je energetski učinkovitija i učinkovitija u smislu obrazovanja, ulaganja u industrije budućnosti i slično.
U sljedećem razdoblju radit će se na jačanju fokusa na rezultate te ozbiljnije shvaćanje dogovorenih ciljeva programa ili projekata, ali i pojednostavljenje procedura provedbe programa. Cjelokupna ulaganja morat će biti sukladna principima integriranog pristupa lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice koji obuhvaćaju jedinice lokalne uprave i samouprave, nevladine organizacije te ekonomske i socijalne partnere na lokalnoj ili regionalnoj razini.
Prema dosadašnjem iskustvu, uočeno je kako je učinkovitost ulaganja koja su financirana iz fondova često bila u suprotnosti s nacionalnom politikom te predmetom zakonskih i institucionalnih zapreka. Iz tog je razloga Europska komisija predložila niz koraka koji bi trebali olakšati provedbu politika u segmentima javnih nabava, potpore poslovanju i slično. Nova pravila uzimaju u obzir i teško ekonomsko stanje u kojem se nalaze neke od država članica. Podršku nepovoljnim makroekonomskim uvjetima bit će moguće pružiti državama u ekonomskim poteškoćama, pri čemu u slučaju da država članica ne uspije učinkovito upravljati gospodarstvom unatoč većem korištenju fondova, Europska komisija može obustaviti sve isplate ili dio isplata. Jasno je da je ovom, kao i nizom ostalih mjera, Europska komisija uzela u obzir gospodarsku krizu te stalni pad gospodarskih pokazatelja država članica.
Europski fond za regionalni razvoj snažnije usmjerava fokus na istraživanje i razvoj i inovacije, klimatske promjene te na transformaciju nacionalnih gospodarstava u niskokarbonske ekonomije, kao i u ulaganja u telekomunikacije, energetiku i prijevoznu infrastrukturu, te održivi urbani razvoj. Europski socijalni fond u budućem će sedmogodišnjem razvoju još više naglaska staviti na poticanje zapošljavanja, jačanje mobilnosti radne snage, cjeloživotno učenje i priznavanje svih vrsta učenja, kao i smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti. Kohezijski fond će potpomagati prilagodbu svih sektora klimatskim promjenama te ulaganja u energetiku, pod uvjetom da imaju pozitivan utjecaj na zaštitu okoliša. Sukladno namjeri smanjenja razine karbon dioksida, Kohezijski će fond ulaganja usmjeriti i na sve vrste prijevoza koji potiču prijelaz na niskokarbonsku ekonomiju.
Općenito gledano, većina će infrastrukturnih ulaganja morati dokazati povezanost s održivim razvojem te će dugoročno morati dokazati konkretan doprinos provedbi dugoročnih europskih strateških ciljeva. Izostankom opravdanosti ulaganja Komisija će poduzeti mjere kažnjavanja, dok dobrim primjerima ulaganja slijedi nagrada.
Dok naš čitatelj čitajući ovaj članak razmišlja o idejama koje bi mogao predložiti i financirati iz spomenutih sredstava ili što bi mogao predložiti kao projekt, treba imati na umu, da osim svega navedenog programi ili projekti moraju zadovoljiti i opće uvjete partnerstva s lokalnim dionicima, promicati jednakost muškaraca i žena i nediskriminaciju skupina s posebnim potrebama.
Više informacija možete dobiti na:
http://ec.europa.eu/regional_policy/index_en.cfm
