Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko upozorio je na sve teže životne uvjete u ukrajinskoj prijestolnici, koja se zbog učestalih ruskih napada priprema za još jednu neizvjesnu zimu. Stanovnicima koji imaju mogućnost privremeno boraviti kod obitelji ili prijatelja izvan grada savjetovao je da razmisle o odlasku, istaknuvši kako je situacija postala pitanje preživljavanja. U razgovoru za AFP upozorio je da ruski napadi svakodnevno odnose ljudske živote i uništavaju stambene objekte, dok je gradska infrastruktura pod sve većim pritiskom. - Svaki dan donosi nove izvještaje o uništenim zgradama, ozlijeđenim ili tragično poginulim ljudima, dok se napadi na naš grad intenziviraju. Danas je pitanje preživljavanja - poručio je Kličko.
Pritom je naglasio da ne zagovara masovnu evakuaciju stanovništva jer bi napuštanje Kijeva značilo upravo ono što, prema njegovim riječima, želi ruski predsjednik Vladimir Putin. Gradske vlasti u međuvremenu pokušavaju osigurati dovoljne količine hrane, pitke vode i goriva te pripremiti alternativne izvore grijanja. Ipak, nastavak napada na energetsku i vodovodnu infrastrukturu mogao bi ozbiljno ugroziti svakodnevni život milijuna stanovnika. Ruski udari već su prouzročili velika oštećenja elektroenergetske mreže, zbog čega je ukrajinska energetska kompanija Ukrenergo bila prisiljena uvoditi izvanredne redukcije električne energije. Problemi s opskrbom povremeno su dovodili i do obustave metroa te pojedinih linija javnog prijevoza. Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost većih oštećenja vodovodnog sustava, što bi dodatno otežalo ionako teške uvjete života.
Dok se gradske vlasti pripremaju za zimu, dio stanovnika već je odlučio napustiti Kijev. Među njima je i Marija Šostak, majka četverogodišnjeg Artura i dvogodišnje Kire, koja će hladnije mjesece s djecom provesti u egipatskoj Hurgadi. Za BBC je ispričala kako ne želi ponovno proživljavati prošlu zimu, kada su dugotrajni nestanci struje i izrazito niske temperature svakodnevicu činili gotovo nepodnošljivom. - Prošla zima u Kijevu bila je jako teška. Bilo je dana i tjedana koji su bili nepodnošljivi. Počela sam razmišljati da ne želim ponovno prolaziti kroz takvu zimu - kazala je.
Odluku o odlasku dodatno su ubrzali ruski napadi krajem kolovoza i početkom rujna, kada su se eksplozije počele čuti i u samom središtu grada. - Sve se promijenilo kada je Kijev počeo biti napadan gotovo neprestano. Prije su dronovi i projektili bili presretani negdje na periferiji. Sada se to događalo u središtu grada, izravno iznad naših glava - ispričala je.
Egipat je odabrala zbog povoljnijih životnih troškova u odnosu na brojne europske zemlje, ali i toplije klime. - Ni na koji se način ne osjećam sigurno u Ukrajini - priznala je.
Da sve veći broj građana razmatra preseljenje, pokazuje i rujansko istraživanje agencije Gradus. Prema njegovim rezultatima, 40 posto Ukrajinaca razmišlja o odlasku ako se životni uvjeti nastave pogoršavati. Njih 35 posto ne planira selidbu, dok je četvrtina ispitanika još neodlučna. Osnivačica agencije Evgenija Bliznjuk upozorila je da strah građana više nije povezan isključivo s mogućim nestancima struje. Ruski napadi na logističke centre potaknuli su i zabrinutost zbog dostupnosti hrane tijekom zime.
Posebno su pogođene obitelji s malom djecom. Kijevljanka Irina, koja nije željela otkriti prezime, za BBC je opisala kako je njezina trogodišnja kći Polina prošle zime živjela u stanu u kojem se temperatura zbog nedostatka grijanja spuštala na svega nekoliko stupnjeva. - Ponekad tjednima nismo imali grijanje, a temperatura u stanu bila je između nula i pet stupnjeva. Biti u takvim uvjetima s malim djetetom koje je stalno bolesno nije bilo u redu - ispričala je.
Obitelj je tijekom ljeta preživjela i dva raketna napada u blizini svojeg doma. Eksplozije su oštetile njihov stan, a nakon drugog napada morali su se privremeno preseliti. Djevojčica je nakon tih događaja počela pokazivati ozbiljne zdravstvene poteškoće, među kojima su snažna tjeskoba, drhtanje i povraćanje. - Sada ima neurološke probleme i upravo zato razmišljamo o odlasku. Nakon svakog granatiranja pojavljuju se novi simptomi - kazala je njezina majka. Budući da joj suprug služi u ukrajinskoj vojsci, Irina razmatra preseljenje u Poljsku, gdje bi mogla nastaviti raditi za međunarodnu nevladinu organizaciju.
Ipak, ne odlučuju se svi na odlazak iz Ukrajine. Olena Konoplja preselila se u manje selo, udaljeno oko dva sata vožnje od Kijeva, nadajući se da će ondje biti manje izložena ruskim napadima. - Odlučila sam da je najbolja opcija malo selo bez tvornica, skladišta i željezničkih postaja. Bez svega što bi moglo biti ruska meta - objasnila je.
Novu kuću opremila je plinskim grijalicama, pripremila zalihe drva i osigurala internetsku vezu kako bi mogla nastaviti raditi od kuće. Nakon mjeseci provedenih uz gotovo svakodnevne uzbune, kaže da joj najviše znači mogućnost mirnog sna. Uskoro bi joj se trebala pridružiti i majka, koja još uvijek živi u jednom od ugroženijih dijelova Kijeva.
Kako bi smanjile posljedice mogućih novih napada, kijevske vlasti posljednjih su 18 mjeseci radile na izgradnji približno 15 manjih elektrana. Smještene su u posebno zaštićenim objektima, a svaka može opskrbljivati električnom i toplinskom energijom nekoliko stotina stambenih zgrada.
Istodobno se pripremaju i privremeni smještajni kapaciteti za najugroženije skupine stanovništva, uključujući starije osobe i obitelji s malom djecom. Unatoč sve većoj zabrinutosti, stručnjaci zasad ne očekuju masovno iseljavanje iz Kijeva. Mnogi stanovnici nemaju dovoljno novca za preseljenje, dok druge u gradu zadržavaju posao, obiteljske obveze i školovanje djece. Prema procjeni Evgenije Bliznjuk, većina će nastojati ostati u svojim domovima što je dulje moguće, čak i ako se sigurnosna situacija nastavi pogoršavati. - Odgodit će odlazak sve dok uvjeti ne postanu doista nepodnošljivi - zaključila je.
bi žrtvovao svoje ljude za neke svoje političke ciljeve, perverzno