– Iskopavanjem jama počet ćemo zakopavati naše podjele jer smo i dalje podijeljeno društvo – izjavio je ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko na skupu udruge Daksa kojim je u samostanu sv. Klare u Dubrovniku obilježen Europski dan sjećanja na žrtve komunističkog sistema. U predvorju dvorane Ivana Pavla II. prvi su put prikazani restaurirani osobni predmeti žrtava komunističkih vlasti ubijenih u listopadu 1944. godine na otočiću Daksi. Među tim žrtvama bili su i pravoslavni i katolički svećenici.
– I fašizam i nacizam i komunizam i boljševizam su smeće 20. stoljeća. Fašizam i nacizam izmislili su industriju smrti. Komunizam, boljševizam i socijalizam imali su manufakture smrti. Staljin je samo 1937. godine ubio tri milijuna ljudi. Ako mi netko kaže da sam antifašist, vrijeđa me, jer sam ja i antikomunist. Bolji je termin antitotalitarist – rekao je ministar Karamarko koji je diplomirani povjesničar.
U dužem izlaganju rekao je da će uvijek isticati ulogu Franje Tuđmana u stvaranju hrvatske države i Domovinskom ratu, koji mu je najveći događaj u hrvatskoj povijesti.
– Tito je glavni sumnjivac za zločine na Daksi. Sramota je da njegovo ime još uvijek nose neki važni trgovi i ulice diljem Hrvatske – misli Karamarko koji je obećao da će istraživanje i komunističkih zločina biti prioritet hrvatske policije jer ratni zločini ne zastarijevaju.
– Ako smo tako disciplinirano surađivali s Haaškim sudom i u pogledu zapovjedne odgovornosti, onda moramo tu zapovjednu odgovornost primijeniti i na zbivanja nakon Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj – tvrdi Karamarko.
Tako je ministar iznio podatke da je u Hrvatskoj pronađena 731 lokacija sa žrtvama komunističkog režima, od toga čak 672 masovne grobnice. U Bosni i Hercegovini pronađeno je 120 jama. Što se Hrvatske tiče, Karamarko pretpostavlja da je minimalni broj žrtava koje se nalaze u Hrvatskoj 90.000, a među njima je najviše vojnika NDH, ali i civila te pripadnika njemačkih i talijanskih vojnih snaga. U Hrvatskoj su provedene 82 ekshumacije, a nađeno je 1900 posmrtnih ostataka. Policija je s tim u vezi provela 1800 obavijesnih razgovora, a podneseno je (samo) pet kaznenih prijava.
– Problemi su tehničke i pravne prirode. Policija ne odlučuje o progonu nego Državno odvjetništvo. Naloge za ekshumaciju daje nadležni istražni sudac, ne policija. A ti se nalozi daju rijetko jer su troškovi ekshumacije visoki. Naši zakoni taj problem nisu riješili na pravi način – smatra Karamarko koji tvrdi da postoji previše opstrukcije usmjerene prema istraživanju komunističkih zločina.
A Ivo Banac, povjesničar s američkog sveučilišta Yale, ustvrdio je da i komunizam i fašizam imaju isti unutarnji sustav te da je otok Daksa, na kojem je ubijeno pedesetak ljudi različitih i po vjeri i po naciji, stradalo jer su po mjerilima komunizma pripadali umirućim klasama. Po Bancu, bilo je to plansko krvoproliće koje je aktualno jer danas u Hrvatskoj traje snažna rehabilitacija komunističkog totalitarizma.
– Planski se radi na uljepšavanju komunizma, piše se o Titovoj putenosti, objavljuju se Titove kuharice, reklamiraju Titove ljubavnice i to se radi sustavno. Sve je to i te kako opasno za budućnost hrvatske demokracije – uvjeren je Banac.
Nedavno je u Dubrovniku u knjizi britanskog autora "Nove perspektive Jugoslavije" tako našao i tekst savjetnika predsjednika Ive Josipovića, Dejana Jovića, u kojem on piše o slučaju Hrvatske i tvrdi da je krajem osamdesetih samo 25 posto građana Hrvatske bilo za hrvatsku nezavisnost te da je Hrvatska bila vodeći prokomunistički i projugoslavenski dio Jugoslavije.
– Nema Dakse ni Bleiburga u Jovićevoj povijesti. On tvrdi da su komunističke vlasti riješile hrvatsko pitanje te da su hrvatsku neovisnost potakli vanjski neprijatelji – ističe Banac tvrdeći da slučaj Dakse briše ružičastu sliku hrvatske povijesti.
Potaknut pitanjima iz publike, ministar Karamarko potvrdio je da baš ovih dana ima pomaka u slučajevima gdje njemačke sudske vlasti traže izručenje osumnjičenih za ubojstva hrvatskih emigranata u Njemačkoj, dok se Banac pozabavio proslavom u Srbu.
– Dana 27. srpnja nekad se slavio kao dan ustanka u Hrvatskoj i BiH, no stvarno to su bili događaji kada su neki četnički odredi, koji su imali i djelomičnu podršku talijanskih okupatora, s malobrojnim komunistima krenuli u ustanak protiv Hrvata. Tih je dana bio pokolj u Kulen Vakufu. Nije pametno taj datum smatrati pozitivnim u današnjoj Hrvatskoj – tvrdi Banac kojeg čudi da službene institucije Hrvatske sudjeluju u obilježavanju tog datuma u Srbu.
– Brojne žrtve bile su antihrvatski i antimuslimanski eksces. Te događaje tek treba istražiti i mi ćemo se potruditi oko toga. No, do tada ti događaji ne mogu imati potporu službenih institucija Hrvatske – uvjeren je Banac.
Ovo je sve usmjereno protiv Franje Tuđmana, koji je tada žario.