Početkom 1950-ih u NR Hrvatskoj djelovala je grupa intelektualaca koja je zagovarala ideju "demokratizacije" političkog života, borbu protiv birokratizma, veću razinu poštovanja vladavine prava i više odgovornosti te transparentnosti partijskih funkcionara prema njihovim biračima. Nakon sukoba Tito – Staljin, u Jugoslaviji je uslijedio pokušaj ideološke legitimacije političkog i gospodarskog sustava koji se razvijao u smjeru "socijalističke demokracije".
Jugoslavenskim je komunistima glavni cilj bio distancirati se od sovjetskog modela koji je bio opisivan kao državno-kapitalistički. Prema njima, u Savezu Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR) "birokratska neman", na sličan način kao i u kapitalističkim društvima, eksploatira radničku klasu. S druge strane, Jugoslavija se željela prikazati istinskom sljedbenicom marksizma-lenjinizma s većim uključivanjem radničke klase u političke i gospodarske tijekove ondašnjeg sustava. Taj je proces u Jugoslaviji doživio svoj vrhunac 1952. godine sa Šestim kongresom Saveza komunista Jugoslavije (SKJ) koji je koncipirao član Izvršnog komiteta Milovan Đilas. No samo tri godine poslije otpočinje njegov strmoglavi pad.
KNJIGa 'ĐILASOVCI U HRVATSKOJ – ZABORAVLJENI DISIDENTI'
Kako su i zašto pali prvi disident u socijalističkoj Jugoslaviji i njegovi istomišljenici
Jedan od glavnih ideologa Komunističke partije Jugoslavije, nositelj partijske knjižice broj 4, iza Tita, Aleksandra Rankovića i Edvarda Kardelja, svoju je borbu protiv birokratizma i preispitivanje monopola Partije pa i transformaciju od dogmatskog staljinista do demokrata platio višegodišnjom robijom.
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
