Kada je Ivan Turudić 27. svibnja 2024. preuzeo dužnost glavnog državnog odvjetnika, iza njega su već bili mjeseci političkih prijepora oko njegova imenovanja. Hrvatski sabor izabrao ga je 7. veljače, sa 78 glasova za, a njegov dolazak na čelo DORH-a otvorio je pitanje kako će se pod novim vodstvom razvijati borba protiv korupcije i organiziranog kriminala. Nešto više od dvije godine poslije, ovakve su brojke: Prema posljednjem godišnjem izvješću DORH-a, objavljenom u svibnju ove godine, tijekom 2025. općinska i županijska državna odvjetništva te USKOK zaprimili su ukupno 40.483 kaznene prijave, ne računajući prijave protiv maloljetnika. Godinu ranije bilo ih je 39.599, a 2023., prije Turudićeva dolaska, 38.847. Riječ je o rastu od 4,2 posto prijava u odnosu na 2023. godinu.
Tijekom 2025. državni odvjetnici su ukupno u radu imali 62.558 kaznenih prijava, uključujući neriješene iz prethodnih godina, dok ih je 2024. bilo 58.865. U 2025. doneseno je 39.440 odluka o kaznenim prijavama, nasuprot 36.803 godinu ranije. Istodobno je broj neriješenih prijava na kraju godine dosegnuo 23.118, što je više od 22.061 na kraju 2024. i 19.274 na kraju 2023. godine.
Prema istom izvješću, tijekom 2025. otvoreno je 10.720 istraživanja, nasuprot 10.591 u 2024. godini. Donesena su i 4473 rješenja o provođenju istrage, dok ih je godinu ranije bilo 4300.
Posebnu pozornost privlači rad USKOK-a. U 2025. zaprimljene su kaznene prijave protiv 2301 osobe iz njegove nadležnosti, dok ih je 2024. bilo 1906. Rješenja o provođenju istrage donesena su protiv 467 osoba, nasuprot 333 godinu ranije. USKOK je tijekom 2025. podignuo optužnice protiv 450 osoba, što je također više nego 2024., kada je optužena 361 osoba.
Prema evaluaciji Europske komisije iz srpnja 2026., hrvatsko pravosuđe je na 12. mjestu po ocjeni vladavine prava. Dijelimo mjesto s Finskom, Grčkom, Portugalom, Austrijom i Njemačkom. Naše pravosuđe bolje je od potonje dvije članice EU jer one imaju po tri opaske o nedostatku napretka na određenim temama, dok se za nas četiri dobivene preporuke odnose na teme u kojima smo ostvarili određeni ili značajan napredak: Ubrzanje parnica, djelotvornija i sustavnija digitalna provjera imovinskih kartica, SLAPP tužbe i procesuiranje korupcije. "Državna odvjetništva zaprimila su više prijava korupcije (2024. za korupciju je prijavljeno 1464 osoba, a 2025. njih 1979). Dok je 86 posto tih prijava odbačeno kao neutemeljeno, državna odvjetništva 2025. pokrenula su istrage za kazneno djelo korupcije protiv 262 pojedinca, što je znatno više nego 2024. (149)", stoji, među ostalim, u izvješću.
Predmeti kojima se USKOK bavio uključuju bivše ministre, saborske zastupnike, policijske službenike, državne odvjetnike, suce, predsjednike sudova, gradonačelnike, predstavnike poduzeća u državnom vlasništvu, službenike porezne uprave i čelnike državnih nadzornih institucija. Među kapitalcima su svakako bivši ministar zdravstva Vili Beroš, gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj, bivši predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, bivši gradonačelnik Paga Ante Fabijanić. Bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić uhićen je u studenom 2025., a USKOK je potom pokrenuo istragu protiv njega. Tijekom 2026. USKOK-ovi izvidi i istrage proširili su se i na hrvatski sport. Najveću pozornost izazvala je afera u Hrvatskom skijaškom savezu, u kojoj se istražuju sumnje na izvlačenje oko 30 milijuna eura, a među glavnim osumnjičenicima našao se bivši direktor skijaških reprezentacija Vedran Pavlek. Istraga je potom proširena i na dužnosnika Hrvatskog olimpijskog odbora zbog sumnje na primanje mita, dok su istražitelji provjeravali dokumentaciju i poslovanje Hrvatskog rukometnog saveza te određene sponzorske ugovore Hrvatskog nogometnog saveza.
"Trajanje postupaka koje vodi USKOK općenito je bilo kraće 2025. u odnosu na 2024. Veći udio istraga zaključen", također piše.
Tijekom nedavne rasprave o izvješću o radu DORH-a za 2025. u Saboru oporba je Turudiću predbacila dugotrajne postupke, umiješanost politike te manjak povjerenja građana. Mnogi su kritizirali i sudsku nagodbu i sporazumijevanje s Josipom Pleslić, sugerirajući da je postupak navodno postavljen tako da se izbjegne kompromitiranje premijera Andreja Plenkovića. "Ni u ovom, kao ni u bilo kojem drugom predmetu koji se odnosi na Josipu Pleslić, nisam sudjelovao. Zahtjev za otklon postavio sam još 2016. godine, kao i 2022., kada sam bio sudac Visokog kaznenog suda, a sada, kao glavni državni odvjetnik RH, nisam ni u jednom segmentu sudjelovao u sporazumijevanju", izjavio je tada Turudić, dodajući da je sporazum u skladu sa zakonom.
DORH je u svom izvješću upozorio na porast kriminala povezanog s ilegalnim otpadom, a prošli petak USKOK je proširio istragu o ilegalnom odlaganju otpada.
* uz pomoć AI-a
Otvori KEKS Pay
prvi HRVATSKI glavni državni odvjetnik u 21. stoljeću....