Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti

Kako je ‘uspavani Joe’ svojom neočekivanom ‘malom revolucijom’ odlučio promijeniti Ameriku

Nakon samo 100 dana u bijeloj kući Bidena već uspoređuju s Rooseveltom i Johnsonom
09. svibnja 2021. u 21:45 8 komentara 6314 prikaza
U.S. President Biden speaks about his administration's coronavirus response at the White House in Washington
Foto: TOM BRENNER/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Od “uspavanog Joea”, kako je sada već bivši američki predsjednik Donald Trump u vrijeme predsjedničke kampanje prozvao svog demokratskog protukandidata i aktualnog predsjednika Josepha Bidena, nitko to nije očekivao. Ni najpronicljiviji analitičari nisu mogli pretpostaviti da će 78-godišnji Biden, najstariji predsjednik u američkoj povijesti i višedesetljetni član washingtonskog establišmenta, iza kojeg je blijeda i neinventivna predsjednička kampanja koju je, kako ga je optuživao Trump, uglavnom proveo “u podrumu”, pokrenuti tektonske promjene u američkom društvu koje s pravom nazivaju “malom revolucijom”. Za Bidena se s razlogom mislilo da će biti samo tranzicijski predsjednik, no pokazalo se da su takva predviđanja bila neopravdana i da bi Biden, unatoč svojim godinama, mogao postati prijelomni i transformativni predsjednik.

ŽIVOTNI INTERVJU ARSENA BAČIĆA Naš najveći ustavni ekspert prekinuo šutnju: 'Kad sam Tuđmanu iznio važnu ideju, ušutkan sam ispod stola'

Zbog toga ga već sada, nakon samo 100 dana u Bijeloj kući, uspoređuju s Franklinom Delanom Rooseveltom i Lyndonom B. Johnsonom, velikim demokratskim predsjednicima i velikim američkim reformatorima. Roosevelt je svojim ambicioznim programima pomoći radnicima, nezaposlenima i farmerima u okviru legendarnog New Deala izvukao Ameriku iz Velike depresije, dok je u vrijeme Johnsonove administracije 1960-ih pokrenut program velike socijalne reforme nazvan Veliko društvo, koji je obuhvaćao zakonodavne promjene u cilju uklanjanja rasnih nepravdi i smanjenja siromaštva. Bio je to najopsežniji zakonodavni program još od Velike depresije i Rooseveltova New Deala.

Upravo je Johnson prvi uveo programe zdravstvene skrbi za starije i siromašne Medicare i Medicaid, ali Sjedinjene Države ostale su do danas jedina razvijena industrijska zemlja koja nema univerzalnu zdravstvenu zaštitu, iako Amerika nije samo razvijena industrijska zemlja nego i najbogatija zemlja na svijetu, što se na tragičan način iskazalo i tijekom aktualne pandemije. Bidena, naime, u ovom slučaju ne zanima samo borba protiv pandemije – iako je i u tome, usput budi rečeno, neusporedivo uspješniji od svog katastrofalnog prethodnika – nego želi pokrenuti duboke promjene u američkom društvu. Više paketa pomoći teških više od šest bilijuna dolara, što je gigantska svota, čiji je iznos možda shvatljiviji ako kažemo da je riječ o šest tisuća milijardi dolara, predstavljaju najsveobuhvatniji program državne pomoći još od Velike depresije. Biden je osigurao golema sredstva za izravnu pomoć američkim obiteljima i borbu protiv siromaštva pa će svi koji zarađuju ispod 75 tisuća dolara godišnje dobiti izravnu financijsku pomoć. Osigurana su i sredstva za izdašnije dječje doplatke, obrazovanje i zdravstveno osiguranje, njegu starijih, a povećavaju se i potpore za nezaposlene. Uvode se i porezne olakšice koje bi trebale drastično smanjiti siromaštvo djece, a kada se tome pridoda obnova infrastrukture i borba protiv klimatskih promjena, onda je jasno zašto republikanci Bidena optužuju da je “radikalni socijalist”.

Dok se vodeći stručnjaci poput Branka Milanovića pitaju može li se kapitalizam uopće popraviti, Biden svojim mjerama za spašavanje Amerike od posljedica pandemije pokušava pokrenuti masivne promjene cijelog sustava, a ne samo osigurati nastavak njegove reprodukcije. Zbog toga republikanci novog predsjednika s pravom optužuju da borbu protiv pandemije i njezinih posljedica zloupotrebljava za nametanje demokratske agende koja nema veze s pandemijom. Iako istraživanja pokazuju da čak 60 posto republikanskih birača podržava Bidenove mjere, što svjedoči o tome da su birači ipak pragmatičniji od republikanskih zastupnika u Kongresu, s obzirom na to da nijedan republikanac nije podržao Bidenov revolucionarni paket u Kongresu. I taj detalj upućuje na to da republikanska politička elita sve više gubi doticaj sa stvarnošću, što bi moglo dovesti do ozbiljnijih potresa na američkoj političkoj sceni u kontekstu aktualne borbe demokrata i republikanaca za povjerenje srednje klase i američkih radnika. Trump je u protekle četiri godine privukao brojne američke radnike zahvaljujući svojoj politici snažnog gospodarskog rasta uz snižavanje poreza i radikalnu deregulaciju, dok Biden pokušava doći do istog cilja, ali drugim putem.

Dan pobjede: Vojna parada u Rusiji VOJNA PARADA U RUSIJI Putin: Sovjetski narod održao je svetu zakletvu, branio domovinu i oslobodio zemlje Europe od crne kuge

Nobelovac Paul Krugman u svojoj kolumni u The New York Timesu poručuje kako će se republikanci moći pozdraviti s vlašću ako Bidenov ambiciozni plan za američke obitelji postane zakon, i to zato što će takav zakon milijunima Amerikanaca donijeti goleme, transformacijske koristi. Jer, pita se Krugman, što bi se dogodilo kada bi netko pokušao američkim obiteljima oduzeti dječje doplatke, univerzalne predškolske programe i plaćene dopuste novim roditeljima? Dogodila bi se, uvjeren je, daleko gora reakcija od one kada su republikanci 2017. godine pokušali ukinuti zakon o zdravstvenoj zaštiti, poznati Obamacare, što se pretvorilo u katastrofu za republikance i jedan od najvećih Trumpovih poraza. Ponavljanje takvog scenarija osiguralo bi demokratima dugoročnu kontrolu nad Zastupničkim domom, Senatom i Bijelom kućom, smatra Krugman, dokazujući da Bidenova najava povećanja poreza za najbogatije – što bi bilo prvo povećanje poreza nakon 1993. – ne mora voditi u smanjenje zaposlenosti i pad gospodarstva.

Biden se sa svojim planom zapravo obračunava s ostavštinom legendarnog republikanskog predsjednika Ronalda Reagana koji je svojom politikom poticanja gospodarskog rasta radikalnim snižavanjem poreza bio jedan od ključnih Trumpovih uzora. Bidenov program, koji će postati istinski revolucionaran tek ako postane permanentan i neovisan o pandemiji, američki je oproštaj s neoliberalnom ekonomskom ortodoksijom. Neki u njemu prepoznaju i znak svojevrsne europeizacije američke politike, što u američkom slučaju ne mora nužno značiti Bidenovu radikalizaciju, s obzirom na to da je prije riječ o reakciji na radikalizaciju konzervativne ekonomske politike koja je desetljećima inzistirala na politici niskih poreza i niske državne potrošnje, što je postao i dominantan kapitalistički model u cijelom svijetu. Kada se tome pridoda Bidenova namjera da dokaže da se demokracija može nositi s autokracijama i diktaturama i da kineski vođa Xi Jinping nije bio u pravu kada je tvrdio da je demokracija inferiorna autokraciji zbog dugog procesa postizanja konsenzusa, onda se čini da Bidenovo stavljanje slike predsjednika Roosevelta na istaknuto mjesto u Ovalnom uredu Bijele kuće, nasuprot njegovu predsjedničkom stolu, ipak nije bilo samo još jedna isprazna poza.   

Ivana Paradžiković
Novi izazovi
Pogledajte koji je prvi javni angažman Ivana Paradžiković odradila nakon odlaska s Nove TV
Renault Twingo
DOBRA ODLUKA
Nakon dugo vremena sjela u auto i oduševila se
  • Nježni:

    Daj malo propagande...

  • Neutralac:

    Ovo je teska globalisticka propaganda. Taj Biden je napravio same greske do sada. Inflacija, veliki porezi za sve, ovisnost o uvozu energije, otvorene granice, izmisljeni crnacki problemi, socijalisticko-marksisticke kulturoloske promene, korstenje antiifa terorista, jednoumlje, "cancel culture", itd itd... Za sad ... prikaži još!td... Za sad gori i od Cartera....

  • zlatan456:

    Ako je tako lako davati ljudima bilijune, zašto uopće radimo? Sjedimo doma i zabavljajmo se, a neka nas vlade hrane i oblače. Baš me zanima kako to sve skupa završava.