Ne smijemo se ljutiti na stare povjesničare što tako oskudno izvješćuju o obitelji i prvom razdoblju Antunova života. Nisu nimalo krivi što nisu posjedovali naš mentalitet i naš oblik znatiželje. Kada su opisivali nekog sveca, oni se nisu zaustavljali na sporednim pojedinostima kao što su točni datumi i nazivi mjesta na kojima je boravio, kako mu se zvala rodbina, kako je izgledao, itd.
Antun je svojim strpljivim pouzdanjem, svojom vjerom koja premješta brda, svojim smislom za maštanjem i pažnjom, uspio probiti zid i u srcima neraspoloženih vjernika, otvrdnulih u mržnji i predrasudi. “To je pobjeda koja pobjeđuje svijet: vjera naša.”
Otvorio se Bogu i On ga je privlačio sve više. Iskreno je volio molitvu. Jedna slikovita legenda pripovijeda kako je jednog dana, dok je molio u lisabonskoj katedrali, otjerao đavla bilježeći znak križa na podu. Zabilježena su njegova djela na čast Bogu i na korist ljudima. Svetac nije bilo kakva povijesna ličnost, već glasnik istine i ljubavi koji je Bogu omilio. Na njega su ljudi ponosni jer je utjelovljenje najboljega što čovjek može biti.
U četvrtak, 12.lipnja povodom svetkovine 'sveca cijeloga svijeta', ne propustite dar uz Večernji Molitvenik sv. Antuna Padovanskog. Čitajte o životu našeg najvećeg sveca uz brojne molitve, čuda i krunicu.
Otvori KEKS Pay
