Ujedinjeni narodi su osnivanjem takozvanih ad hoc sudova za posebna krizna žarišta u svijetu, poput Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Ruandu, otvorili novu stranicu povijesti u međunarodnom kaznenom pravu. U tome su bili složni svi sudionici konferencije koja je održana o tome u pravnom studiju sveučilišta Yale.

U raspravi o ulozi Haaškog suda – koja bi, kako stoji u osnivačkom statutu, trebala biti i pomirbena za sukobljene strane te pomoći u stabilizaciji regije – zanimljive su bile i ocjene o primjeni doktrine zapovjedne odgovornosti te utjecaju politike na rad Suda. Zaključuje se da bi većina iskustva iz ad hoc suda za bivšu Jugoslaviju mogla biti korištena i u radu Stalnog međunarodnog suda pravde, ali pitanje jesu li onda procesi u Haagu “pokusni kunić” iz laboratorija svjetskih moćnika? Upravo u optužnicama hrvatskim generalima haaško je tužiteljstvo primijenilo, kako tvrdi profesor Antonio Cassese, široko tumačenje “zapovjedne odgovornosti” i “udruživanja radi zločinačkog pothvata” te je uvjeren da su to novine u međunarodnom kaznenom pravu.

Kazniti individualni zločin
Profesor Mirjan Damaška negativno je ocijenio propis prema kojem se zapovjednik koji propusti kazniti ratnog zločinca kažnjava kao da je osobno počinio taj zločin. – Smatram da nije dobro da međunarodno kazneno pravo bude u raskoraku sa shvaćanjima koja prevladavaju u društvu, u kojem i laici razlikuju ratnog zločinca i osobu koja ga propusti kazniti ili prijaviti mjerodavnim službama. Po laičkom je shvaćanju taj propust lakše kazneno djelo – kazao je prof. Damaška.

George Fletcher, profesor prava na sveučilištu Columbia u New Yorku, kritički je govorio o zapovjednoj odgovornosti i “udruživanju radi zločinačkog pothvata”, koji se primjenjuju na Sudu u Haagu za bivšu Jugoslaviju.

–Ne možemo zatvarati oči pred dvostrukim kriterijima na međunarodnoj razini. Zaključujem da se upravo na tom sudu vidjelo da je međunarodno pravo zastarjelo. Individualna krivnja je prioritet, a ne grupno osuđivanje i zločinačke organizacije jer žrtve uvijek znaju lice stvarnih zločinaca. Njima nije zadovoljština osuditi organizaciju, nego pojedinca koji je počinio kaznena djela – kazao je Fletcher.

Fletcher naglašava da je “zajednički zločinački pothvat“ postao omiljeno oružje tužiteljstva jer mu u velikoj mjeri olakšava teret dokazivanja. Damaška upozorava da tu doktrinu ne nalazimo u propisima haaškog Statuta, nego ju je jednom presudom formulirao Sud u vrijeme dok mu je predsjedao Antonio Cassese. Iako mnogi tvrde da je ta doktrina postojala i prije u međunarodnom kaznenom pravu te da Haaški sud nije retroaktivno stvorio to novo pravo, Damaška je izrazio mišljenje da se“ to ne može reći za sve varijante te dosta maglovite doktrine o zločinačkom pothvatu“.

Ono što bi i hrvatska javnost voljela doznati od svjetskih pravnih stručnjaka jest i odgovor na pitanje bi li se ista pravila o zapovjednoj odgovornosti, koja se primjenjuju u radu ad hoc suda za bivšu Jugoslaviju, mogla primijeniti na Engleze ili Amerikance zbog rata u Iraku.

Ugledna profesorica međunarodnog prava i diplomacije na John Hopkins sveučilištu Ruth Wedgwood otvoreno je odgovorila da “politika igra značajnu ulogu u međunarodnoj pravdi”. Poznata i po oštrim komentarima o hrvatskoj suradnji s Haagom, na konferenciji je podsjetila kako “Zagreb nije želio izručiti sve dokumente za slučaj Blaškić i da je tu svoje prste imala politika“. Podržavala je spornu odluku Haaga da Hrvatskoj ne dopusti status “prijateljice suda” u postupku u kojem dvije optužnice terete predsjednika Tuđmana za člana zločinačkog pothvata. Lomila je neuspješno pravna koplja s Damaškom u predmetu sub poene ministru obrane Šušku i među onim je pravnim stručnjacima koji su uvjereni da bez upletanja politike ne bi bilo dovođenja optuženika u Haag, uključujući Miloševića.

I Cassese se slaže da je međunarodno kazneno pravo puno više uvjetovano politikom od nacionalnog ili unutarnjeg prava.

– Međunarodni su zločini poput genocida ili pokolja širih razmjera te imaju kolektivni karakter i političke su prirode. Dok državni suci imaju na raspolaganju sudsku policiju, međunarodni se suci moraju obratiti nadležnim državama i tražiti od njih da pronađu dokaze, da provode istrage i uhićenja. Gdje postoji ovisnost međunarodnih sudskih istražitelja o dobroj volji vlada, nužno je postojanje pregovora i kompromisa – kaže Cassese.

I Christine Chung, profesorica prava na Yaleu, bivša tužiteljica Stalnog suda pravde, naglasila je potrebu da se poštuju prilike na terenu, podsjećajući da bi svaki sud trebao razmišljati i o tome koliko pridonosi glavnim ciljevima zbog kojih je osnovan, a to su pomirenje i povratak povjerenja među sukobljenima.

Zaključuje da će iskustva iz ad hoc sudova biti implementirana u Stalni sud, a to argumentira i ponašanjem Velike Britanije, koja je procesuirala svoje vojnike koji su sudjelovali u mučenjima u Iraku.

Pitanja za Vijeće sigurnosti UN-a
Neosporno je da je engleski premijer morao “predvidjeti” da će slanjem vojske u Irak neki od vojnika počiniti zločine pa bi se širokom primjenom doktrine zapovjedne odgovornosti koja se koristi u slučaju hrvatskih generala trebao naći na optuženičkoj klupi. Tu na scenu, zaključeno je na konferenciji, dolazi snaga jačega jer u međunarodnim političkim odnosima nemaju istu težinu London i Zagreb, pa je kredibilitet ad hoc sudova zbog posljedica volje političkih moćnika u očima malih naroda ozbiljno narušen. Hoće li Stalni međunarodni kazneni sud prihvatiti doktrinu o zajedničkom zločinančkom pothvatu, još je neizvjesno.

Većina pravnih stručnjaka poput Damaške nada se da će, ako se to ipak dogodi, ona biti puno jasnije određena nego na Sudu za bivšu Jugoslaviju, iz čijeg se rada zbog brojnih neuspjeha mogu izvesti i brojne pouke. A kako je moguće da ad hoc sudovi bez međunarodne provjere sami sebi dodjeljuju široke ovlasti praveći i od Hrvatske svoj znanstveni pravni laboratorij, pitanje je koje bi naša službena politika trebala češće postavljati na svjetskim konferencijama, ali i osnivaču Tribunala, to jest Vijeću sigurnosti UN-a, u kojem smo već godinu dana nestalna članica.

Video sadržaj

NESVAKIDAŠNJI PRIMJER

FOTO Žena u 60. godini postala Miss Buenos Airesa, ljudi šokirani njezinim izgledom

49

STUDIJA O PROMETU U EUROPI

Udarac hrvatskom turizmu? Slovenski medij pisao oštro o našim cestama i upozorili sugrađane

PALA NA PRUGU

Detalji tragedije u Kaštelima: Ženu udario vlak nakon što se sa suprugom vraćala iz bolnice

VAŽNOST ČISTE VODE

Voda vam ima čudan okus i miris, a kuhalo vam je puno kamenca? Imamo jednostavno rješenje

Proslavili 10. rođendan

Jedna od najboljih privatnih škola u svijetu s adresom u Zagrebu širi obrazovni program. Evo što pripremaju za svoje polaznike

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’