Na vrhuncu "balona" nekretnina, sirovina, burzovnih indeksa i manje-više svih dobara oni koji kapitala nemaju i prihodi im ne prate dinamiku sveopćeg "kvasanja" padaju u sve dublju deprivaciju, dok se oni u čije se džepove prelijeva taj rast pitaju kako dalje oploditi kapital i zaštititi ga jednom kad baloni puknu. A puknut će, to nikad nije izostalo. Štednja, burza, "narodne" obveznice ili dobre, stare cigle – kod Hrvata nema dvojbe: štednja i nekretnine otporne su kao žohari koji bi, kažu, jedini preživjeli nuklearni rat. Paralelno se spominju termini kao što je "kriza stanovanja", što nije hrvatski "luksuz", no dok većina europskih prosvijećenih država pokušava naći stambene politike kojima bi građanima omogućila priuštivo stanovanje, hrvatska vlast i regulatori za problem hipokritski optužuju – svoje građane: prvo su bili krivi oni koji su se u vrijeme niskih kamata i CHF mamaca "lakomo" zadužili kako bi riješili stambeno pitanje jer ta ista država nije regulirala tržište najma i prepustila ih je samovolji najmodavaca, a krivi su, jasno, i vlasnici nekretnina, posebno oni koji se bave turizmom, jer na kraju ljeta pohrle uložiti zarađeno, kamo drugamo nego u nove nekretnine i potražnjom rade novi pritisak na rast njihovih cijena. Oni koji su zaduženi za smišljanje i provođenje ekonomskih i socijalnih politika u državi koja 30 godina nema stambenu strategiju se, naravno, zgražaju, a za koji mjesec puste novu tranšu poticaja kroz POS program dolijevajući još malo (zapravo puno) ulja na vatru rasta cijena stanova. Pritom bi bilo fer reći da dalmatinski rentijeri u visoko centraliziranoj državi rade gotovo jedino ono što mogu, jer proizvodnje i inovacija nema, spašavajući tako državu od socijalnih nemira. Alternativa im je Irska i Njemačka kamo su oni koji vode ovu zemlju već uspješno protjerali pola milijuna građana u deset godina. Rizik je golem. Jedan teroristički napad, žešća serija požara ili dugoročno klimatska nepredvidivost vrlo lako mogu ugroziti i njihovu egzistenciju. Jednom u prošlosti "preko bare" ih je potjerala peronospora vinove loze. Danas je ta peronospora državna ekonomska i socijalna politika.
Vječna inflacija
Kako čuvati vrijednost novca? Ekonomski stručnjak komentirao trenutnu situaciju
Lovrinčević kaže kako u Hrvatskoj jako malo ljudi radi i na osmišljavanju zadruga i proizvodnih sustava, zaklada, nema zakladništva kao društveno održivog koncepta.
Komentara 2
ED
Zašto uvijek brinemo za one koji imaju novac, kamo će s njime? Umjesto da pišete za one koji nemaju novca kako da ga zarade?
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Prodjite kroz najvece dionicke kradje u povijesti. zadnja je bila agrokor, koji prema AP nije placeno iz proracuna-tocno! Palceno je dionicama (lovom) malih dionicara (30%) koji su sve izgubili. nemate vise koga suriti i sada u presahloj bari ostali samo krokodili...pa pocnite kanibalizam...vrime vam je!