Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker spreman je u subotu u Bruxellesu razgovarati s premijerima Hrvatske i Slovenije, Andrejem Plenkovićem i Mirom Cerarom, o novoj europskoj uredbi koja je u prvim tjednima primjene stvorila nesnosne gužve na hrvatsko-slovenskim graničnim prijelazima.
Junckerovu spremnost da posreduje u rješavanju nastalog problema potvrdili su nam jučer službeno u Europskoj komisiji, a iz drugog izvora neslužbeno je najavljeno da bi sastanku mogao prisustvovati i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk. Predviđeno je da se razgovara na marginama summita šefova država i vlada 27 članica EU, koji se u subotu održava na temu Brexita tj. početka pregovora o izlasku Velike Britanije iz EU.
Je li Juncker odgovorio Kolindi Grabar-Kitarović
Zasad nema informacija da je Juncker odgovorio na pismo predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, koja se predsjedniku Komisije pismeno žalila na postupanje slovenskih vlasti u primjeni uredbe. Uredba je, podsjetimo, stupila na snagu 7. travnja i obvezala države članice da na vanjskim granicama provode sustavne kontrole putnih isprava svih državljana EU, koji su prije prelazili granice bez sustavnih, samo uz povremene kontrole. Nova uredba dopušta da, kad se stvaraju gužve, sustavne kontrole budu privremeno ukinute i zamijenjene ciljanima, ali takve privremene derogacije nužno je opravdati pisanom procjenom rizika.
– Komisija je vrlo dobro svjesna izazova s kojima su suočene slovenske i hrvatske vlasti u pronalasku prave ravnoteže pri primjeni novih pravila. Surađujemo sa svim državama članicama kako bi se nova pravila primjenjivala na najbolji mogući način, bez učinka na protok prometa i bez kompromitiranja stupnja sigurnosti – poručila je jučer glasnogovornica EK Tove Ernst.
Hrvatska glasala za
I Hrvatska i Slovenija, kao i sve druge članice s pravom glasa o ovoj uredbi, glasale su “za” kad se o tome odlučivalo u Vijeću, a od hrvatskih predstavnika osobno su o tome odlučivali i ministar Vlaho Orepić (na ministarskom Vijeću za unutarnje poslove) i premijer Plenković (na Europskom vijeću).
No, da je i glasala protiv, Hrvatska nije mogla zaustaviti usvajanje uredbe jer nije bila nužna jednoglasna odluka, nego je bila dovoljna kvalificirana većina, a hrvatski glas u Vijeću vrijedio je 0,96%. Slovenski glas vrijedio je 0,47%, tako da ni Slovenija, koja je u Vijeću uoči glasanja upozorila da je primjena uredbe zamišljena prestrogo i da bi mogla dovesti do stvaranja gužvi, nije mogla zaustaviti usvajanje.
