Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 108
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Alarmantno stanje

Jedemo ih svaki dan, čak i nekoliko puta, a nismo ni svjesni koliko mogu biti štetni za zdravlje

ručak
Foto: Shutterstock
1/4
24.05.2024.
u 12:28

Zamislite kako prolazite kroz gradski park i ugledate stablo jabuke s granama punim sočnih plodova koje slobodno možete ubrati, ili susjeda koji s osmijehom na licu djeci pokazuje kako se pravilno orezuje voćka. Zvuči kao raj u gradu, zar ne?

Dok neki možda zamišljaju gradove kao betonske džungle, urbano vrtlarstvo mijenja tu sliku i pretvara napuštene parcele i puste ulice u plodno tlo za uzgoj sočnog voća. Pariz, Berlin i Kopenhagen samo su neki od gradova sjeverne i zapadne Europe u kojima se urbanim voćnjacima posvećuje posebna pažnja. Volonteri i udruge, specijalizirane za urbanu poljoprivredu brinu o njima, dok građani aktivno sudjeluju u održavanju i besplatnom branju plodova. Ekološki pristup u proizvodnji voća predstavlja jedan od glavnih benefita ovih urbanih voćnjaka. Selektiraju se sorte koje su otpornije na određene bolesti i koriste ekološki prihvatljive mjere zaštite, čime se potiče očuvanje bioraznolikosti te smanjuje sječa stabala, kao i uporaba pesticida.

Zlatno doba pesticida

Kroz vrtlog promjena 20. stoljeća, industrijska poljoprivreda procvjetala je poput cvijeta u proljeće, ali je sa sobom ostavila sjene zdravstvenih i ekoloških izazova. Specijalizacija, mehanizacija i intenzivna uporaba kemijskih sredstava postali su njen zaštitni znak, no svijet je brzo shvatio da takav pristup nosi teret koji možda nismo bili spremni preuzeti.

Foto: Shutterstock

Prije nego što su ekološka svijest i održivost postali glavni prioriteti, mnogi voćnjaci su bili tretirani intenzivnim poljoprivrednim metodama, uključujući upotrebu sintetičkih pesticida i herbicida, pogotovo na onim svakodnevnim favoritima, poput nektarina, jabuka, trešanja, breskvi, kruški. Prema prošlogodišnjim istraživanjima, upravo ti plodovi, iako nam izgledaju sočno i primamljivo, sadrže najviše pesticida.

Novi pesticidi, poput DDT-a, činili su se kao čudotvorno rješenje za kontrolu štetnika pa su ih farmeri koristili kako bi povećali prinose i osigurali da njihovo voće izgleda savršeno za tržište. Međutim, s vremenom su se počele pojavljivati negativne posljedice prekomjerne upotrebe kemikalija. Tako su, primjerice, u Poljskoj, farmeri koji su koristili sintetičke pesticide na svojim voćnjacima, počeli primjećivati pad populacije pčela, što je direktno utjecalo na oprašivanje i urod voća.

Prijelaz na održivije metode

S vremenom su se mnogi voćari počeli okretati održivijim praksama. Umjesto agresivnih pesticida i sintetičkih gnojiva, voćnjaci se sve više tretiraju prirodnim metodama koje ne samo što štite okoliš već i poboljšavaju kvalitetu proizvoda:

Izbor sorti: Odabir pravih sorti voćaka predstavlja prvu liniju obrane protiv bolesti. Uzgajivači preferiraju sorte koje su otporne na uobičajene bolesti, specifične za određeno područje, čime se smanjuje potreba za pesticidima i agresivnim tretmanima biljaka, a to rezultira ekološki prihvatljivijom praksom.

Prirodne metode: U ekološkoj zaštiti od štetnika, naglasak je na poticanju prirodnog balansa između štetnih organizama i njihovih prirodnih neprijatelja umjesto korištenja kemijskih pesticida. Postavljanjem kolaca za grabljivice, hotela za kukce i kućica za ptice te sadnjom cvjetajućih biljaka oko voćnjaka, potiče se naseljavanje korisnih grabljivica i parazita, što dodatno podržava prirodni sustav kontrole štetočina.

Foto: Shutterstock

Mehaničke metode kontrole štetnika: Mehaničke metode kontrole štetnika nježnije su prema okolišu i uključuju postavljanje ljepljivih traka oko debla, primjenu ljepljivih ploča u boji te fizičko uklanjanje oštećenih dijelova biljaka.

Sječa zaraženih stabala: Kada je infekcija ozbiljna, primjenjuju se radikalnije mjere, kao što je sječa zaraženih stabala ili organa. Ovaj pristup koristi se u slučajevima poput bakterijske paleži voćaka ili infekcije breskvinim savijačem. No, češće se provode preciznije intervencije, poput odrezivanja zaraženih vrhova izboja ili suhih grana.

Upotreba prirodnih sredstava za zaštitu: Ekološki pristup doprinosi očuvanju prirodnog ekosustava i podrazumijeva korištenje prirodnih sredstava za zaštitu bilja, što uključuje primjenu bakrenih pripravaka za suzbijanje bolesti, prirodnih uljnih insekticida i ekstrakata biljaka, poput preslice.

Poticanje korisnih životinja: Korisne životinje igraju ključnu ulogu u biološkoj kontroli štetnika. Ptice, kukci i drugi predatori štetnika mogu se privući i zadržati u voćnjaku kroz odgovarajuće stanišne uvjete i osiguravanje hrane. Ova simbioza između biljaka i korisnih životinja promiče prirodni balans u ekosustavu i smanjuje potrebu za agresivnim pesticidima.

Prirodna gnojidba i zaštita: Konačno, ekološki pristup uključuje i primjenu prirodnih gnojiva poput komposta, tehnika kao što su zeleno gnojenje te zaštitu biljaka prirodnim sredstvima, poput otopina od koprive, gaveza ili češnjaka. Ovi prirodni agensi pružaju biljkama esencijalne hranjive tvari i potiču njihovu otpornost na bolesti.

Foto: Robert Anić/Pixsell

Urbana revolucija

U kontekstu ekoloških trendova zaštite voćnjaka i inspiriran uspješnim primjerima urbanog vrtlarstva velikih europskih gradova, JYSK je odlučio podržati sadnju urbanog voćnjaka u Velikoj Gorici. Tako je početkom travnja zasađeno 48 sadnica starih sorti voćaka, a na jesen će biti zasađeno još 46. Građani će moći slobodno brati voće, dok će voćnjak služiti kao edukativna platforma za učenike i širu zajednicu. „Ponosni smo što smo dio ovog vrijednog projekta koji promiče održivost i unaprjeđuje javne gradske prostore“, izjavila je JYSKova Country Director, Vesna Kukić Lončarić.

Dok se svijet suočava s izazovima prehrane i očuvanja okoliša, JYSKov pristup poljoprivredi nudi svjetlo na kraju tunela. Putovanje prema održivijoj poljoprivredi nije jednostavno, ali svakim korakom približavamo se zdravijoj, zelenijoj i sretnijoj budućnosti za sve nas.

Sadržaj donosimo u suradnji s JYSKOM.

Ključne riječi

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije