Iako je općeprihvaćen stav da 2017. godina ne može biti gora od godine koja je iza nas, očito je da svjetsku geopolitičku scenu, unatoč svom optimizmu, čekaju snažni potresi. Europa snažno naginje udesno, novi valovi imigranata samo što nisu krenuli prema EU, a što donosi smjena u Bijeloj kući, u gospodarskom, ali i vojnopolitičkom smislu, tek nam ostaje vidjeti. Neosporno je da će na sve ove događaje utjecati desetak osoba koji će kreirati političku sliku svijeta u neposrednoj budućnosti.
Erdoğanovo strpljenje
Prva od njih svakako je aktualna njemačka kancelarka Angela Merkel koja najvećom i najutjecajnijom zemljom suvereno vlada već 12 godina, no koja je od 2015. načinila cijeli niz poteza zbog kojih joj je rejting među tamošnjim glasačima jako pao. A velika većina tih poteza odnosi se na imigrante s Bliskog istoka i Azije koji su prošle godine došli balkanskom rutom. Ideja je očito bila pod krinkom humanitarnosti dovesti jeftinu radnu snagu koja bi dodala impuls rastućem njemačkom gospodarstvu i popunila jagmu za radnicima, no računica je bila kriva. Samo oko 35 tisuća imigranata od njih gotovo milijun koji su do sada ušli u Njemačku zatražilo je radna mjesta, no zato je razina nesigurnosti u zemlji izuzetno porasla. Počevši od događanja u Kölnu u prošloj novogodišnjoj noći do napada u Berlinu prije nekoliko dana, zaredao je niz incidenata u kojima su sudjelovali imigranti. I za to Nijemci najviše krive upravo kancelarku Merkel koja će 2017. izaći na izbore tražeći novi mandat.
Upravo kako bi ublažila stav Nijemaca prema sebi, zatražila je uvođenje zabrane burki u Njemačkoj, ali i ustvrdila kako “neće ponoviti greške iz 2015.”, odnosno nekontrolirani priljev tražitelja azila. Hoće li to biti dovoljno da Merkel osigura još jedan mandat tek ostaje vidjeti, no neosporno je da bi promjenom na čelu Njemačke došlo i do promjene vanjske, ali i gospodarske politike cijele Europske unije.
Drugi ključni igrač u 2017. godini je Donald Trump koji će za dvadesetak dana ući u Bijelu kuću. Gotovo nitko sa sigurnošću ne može reći kakav će to zaokret na svjetskoj geopolitičkoj sceni izazvati, no izvjesno je da ništa neće ostati kao prije. Izvjesno je otopljavanje odnosa s Rusijom, ali i povlačenje SAD-a u svojevrsni izolacionizam što bi, u sigurnosnom smislu, moglo poremetiti cijeli niz odnosa, ali i sigurnost manjih članica NATO-a.
Treći na listi velikih igrača za sljedeću godinu je, naravno, ruski predsjednik Vladimir Putin. Unatoč velikim gospodarskim problemima koje je Rusiji donio strmoglav pad cijena nafte, Rusija je pod Putinom jedan od najaktivnijih igrača na svjetskoj političkoj sceni. Ne samo da kontroliraju situaciju u Siriji već su u posljednjih nekoliko mjeseci i razdrmali NATO privukavši čvrsto prema sebi Erdoğanovu Tursku koja je sada bliža Moskvi nego Bruxellesu kao središtu Sjevernoatlantskog saveza. Izvjesno je da Putin nastavlja prodornu politiku na svim meridijanima, posebno imajući na umu i povlačenje SAD-a s Trumpom na čelu.
S druge strane, turski predsjednik Erdoğan, koji je četvrti najutjecajniji političar 2017. godine, u svojim rukama drži konce mogućih budućih problema Europske unije. U Turskoj se danas nalazi više od tri milijuna izbjeglica i samo je pitanje trenutka kada će ih Turska, nakon što joj nisu isplaćene obećane tri milijarde dolara pomoći niti su Turcima ukinute vize, ponovo uputiti prema obalama EU uzrokujući ponovo kaos na Starom kontinentu. Jedini spas bit će ako Erdoğan procijeni da mu je korisnija stabilna Europa od Europe u rasulu.
Bujajuća desnica
Veliku ulogu na političkoj sceni imati će i Marine Le Pen koja se nada osvojiti predsjedničke izbore u Francuskoj zakazane za sljedeću godinu. Ona je nada ekstremne desnice, a njena pobjeda mogla bi otvoriti Frexit, odnosno proces odlaska Francuske iz Europske unije što joj je jedan od glavnih predizbornih aduta.
Još je jedna desničarka u vrlo ozbiljnoj konkurenciji za vodeću političku ulogu u Europi sljedeće godine. Do nedavno nepoznata Frauke Petry, čelnica AfD-a, Alternative za Njemačku, vrlo je ozbiljna konkurentica Angeli Merkel na sljedećim izborima. U slučaju njene pobjede, politika Njemačke prema useljenicima radikalno će se promijeniti, baš kao i socijalna politika najveće zemlje Europske unije. U kombinaciji s mogućim novim imigrantskim valom, njena pobjeda koja bi čvrsto zatvorila njemačke granice značila bi ogromne probleme Grčkoj i južnim zemljama Europske unije u kojima bi se imigranti morali zadržati.
Desnica buja i u Nizozemskoj, a Geert Wilders izgledni je dobitnik u toj situaciji. Nošen uspjehom desnih stranaka diljem Europske unije, Wilders bi mogao osvojiti vlast što bi uvelike utjecalo na politiku koju će Nizozemska, jedna od najtolerantnijih zemalja Europske unije, tijekom 2017. godine provoditi.
Na listi osoba koje će oblikovati svijet 2017. godine nalazi se i Theresa May, aktualna britanska premijerka koja će, kako je najavila, 2017. aktivirati članak 50 i pokrenuti proces pregovora o odlasku Velike Britanije iz Europske unije. Tu su i poljski predsjednik Jarosław Kaczyński i mađarski premijer Viktor Orban koji čvrstom rukom vladaju svojim zemljama i nerijetko upitnim metodama i zakonima donesenim preko noći narušavaju opće slobode izražavanja. Njih dvojica predstavljaju stupove desnog radikalizma u istočnoj Europi, koji bi mogle slijediti još neke zemlje iz okruženja.
S popisa političara koji će utjecati na političku sliku svijeta 2017. ne treba izostaviti ni Bepea Grilla, bivšeg talijanskog komičara, a sada političara koji sa svojim Pokretom 5 zvijezda ima dobre izglede za osvajanje vlasti u Italiji, što bi moglo pomrsiti konce postojećem talijanskom establišmentu, ali i ugroziti privrženost Italije Europskoj uniji.
