Američki dolar suočio se s velikim izazovima otkako je Donald Trump ponovno preuzeo dužnost predsjednika SAD-a. Njegova nepredvidiva politika carina narušila je povjerenje u dolar kao sigurno utočište i ključnu svjetsku rezervnu valutu. Jedan od glavnih dobitnika ovog trenda je eurozona: od početka Trumpova drugog mandata euro je značajno ojačao u odnosu na dolar, dosegnuvši u jednom trenutku vrijednost od 1,1826 dolara – što je najviša razina u gotovo četiri godine. Za usporedbu, početkom godine euro se trgovao po tečaju od 1,03 dolara, piše DW.
Ojačanje eura reflektira i promjene u globalnim kapitalnim tokovima. Od kada je Trump ponovno stupio na dužnost, mnogi investitori povukli su sredstva iz SAD-a i usmjerili ih prema Europi. Prema podacima francuske investicijske tvrtke Amundi, u prvoj polovici 2025. godine u europske ETF fondove uloženo je oko 151 milijarda eura, što predstavlja rast od 48 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Andreas Fitzner iz njemačke tvrtke Eyb & Wallwitz objašnjava da trenutačni tečaj euro/dolar predstavlja „jasan signal pada privlačnosti SAD-a kao investicijskog odredišta“. Za potrošače unutar eurozone snažan euro donosi brojne pogodnosti – ne samo za one koji putuju u SAD. Elektronički uređaji, odjeća i druge proizvode iz zemalja koje koriste dolar sada je moguće kupiti po povoljnijim cijenama jer za isti iznos eura dobivate više dolara.
Snažan euro također povoljno utječe na cijene goriva jer se sirova nafta i mnoge druge sirovine na svjetskom tržištu cijene u dolarima. Kada euro ojača, cijene nafte, benzina i dizela u eurima padaju, pod uvjetom da ostali čimbenici ostanu nepromijenjeni. Posljedica je smanjen inflacijski pritisak jer snažan euro djeluje kao kočnica rastu potrošačkih cijena, dok uvozni inflacijski val slabi. To Europskoj središnjoj banci (ESB) otvara mogućnost smanjenja kamatnih stopa, što je korisno za zadužene i kupce nekretnina. No, postoji i druga strana medalje. Snažan euro otežava izvoznicima jer poskupljuje europsku robu na globalnom tržištu i time smanjuje njezinu potražnju. „Za naše izvoznike to je ozbiljno opterećenje“, upozorava Volker Treier, voditelj odjela za vanjsku trgovinu Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK). Koliko je njemačko gospodarstvo povezano s izvozom, pokazuje podatak da je 42,1 posto njemačkog BDP-a u 2024. godini nastalo kroz izvoz roba i usluga, dok je 1993. ta brojka iznosila samo 19,9 posto.
Dodatni izazov predstavlja činjenica da prihodi i dobit kompanija koje posluju globalno, ostvareni u inozemstvu, imaju manju vrijednost nakon pretvaranja u euro. Za tvrtke koje većinu prihoda ostvaruju izvan eurozone, snažan euro znači smanjenje profita. Primjer je njemački IT gigant SAP, najveća burzovna tvrtka u Europi, s SAD-om kao svojim najvećim tržištem. Pri konverziji dolarskih prihoda u eure, iznosi prihoda i dobiti se smanjuju. SAP je svoje godišnje poslovne prognoze temeljio na prosječnom tečaju od 1,08 dolara za euro. Ukoliko tečaj ostane na 1,17 dolara do kraja godine, tvrtka procjenjuje da bi to „smanjilo rast prihoda u cloudu za 3,5 postotnih bodova, a operativnu dobit za 3,0 boda“. Zbog toga kompanije poput SAP-a, koje ostvaruju značajan dio prihoda u dolarima, sve više koriste valutne instrumente zaštite kako bi ublažile negativne učinke promjena tečaja.
SAP nije jedini koji osjeća ovaj utjecaj: analitičari predviđaju da bi snažan euro u aktualnoj sezoni financijskih izvještaja mogao ozbiljno naštetiti brojnim tvrtkama iz eurozone. „Opća su očekivanja da će dobit po dionici pasti za dva posto u odnosu na prošlu godinu – što bi bilo najniže u posljednjih pet kvartala“, ističe Laurent Denize iz investicijske kuće Oddo BHF. Kao glavne razloge navodi „slabiji prihodi – i snažan euro“. Denize također dodaje: „Smatramo da je pad dolara tek počeo“. On predviđa da će u narednim mjesecima na europskim burzama doći do razdoblja konsolidacije. Za indekse poput DAX-a, koji obuhvaćaju mnoge izvozno orijentirane tvrtke, jak euro može biti značajan rizik. Ako se negativni učinci snažnog eura nastave odražavati u financijskim izvještajima europskih i njemačkih kompanija, posljedice neće osjetiti samo njihovi dioničari. Pad dobiti njemačkih tvrtki izravno utječe na ukupno gospodarstvo, a s vremenom i na zaposlenost, što znači da bi i radnici mogli snositi posljedice ovih valutnih kretanja.
Otvori KEKS Pay
