Unatoč tome što se izvanbračna zajednica heteroseksualnih parova načelno tretira jednako kao brak, parovi koji žive zajedno, a papir im ne znači ništa diskriminirani su u brojnim životnim situacijama.
Porezni odbitak
Zorni je primjer žena koja se obratila Autonomnoj ženskoj kući Zagreb jer su i ona i njen partner nakon sporazumnog raskida 12-godišnje zajednice dijelili zajednički stečenu imovinu, konkretno stan, i oboje su morali platiti 5% poreza na nekretninu, tj. na svoju polovinu stana koji su zajedno kupili i otplaćivali! Rastavljeni bračni parovi takav porez ne plaćaju.
– Živimo u fami da su izvanbračne zajednice izjednačene u pravima s bračnim, ali to nije tako. Jedino kad u zajednici postoje djeca, ona imaju, srećom, sva prava. Partneri ne – govori Neva Tölle.
Kako novom Obiteljskom zakonu slijedi skoro drugo čitanje, AŽKZ je uz pomoć Ženske mreže izradio amandmane na OZ kojima žele dokinuti diskriminaciju izvanbračnih zajednica koje su sada u nepovoljnijem položaju i od istospolnih. Prijedlog novog OZ-a, baš kao ni postojeći OZ nije uredio pitanje jednakopravnog postupanja u odnosu na izvanbračne partnere u pitanjima posvojenja djeteta, rješavanja imovinskopravnih pitanja, poreznog statusa, mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, nasljeđivanja, sustava socijalne skrbi.
(Foto: Davor Puklavec/PIXSELL)
– Trenutačno zakonodavno stanje dovodi do stalnih kršenja ljudskih prava izvanbračnim partnerima, osobito u području reguliranja poreznog statusa. Nepravedna i diskriminatorna rješenja generiraju sudske postupke koji će bez svake sumnje završiti ustavnosudskim odlukama kojima se potvrđuje kršenje ljudskih prava, sve s obzirom na presude Europskog suda za ljudska prava – govori Tölle.
Predlažu stoga da se uvrsti odredba da i izvanbračni partneri mogu posvojiti djecu, što je sada omogućeno bračnim partnerima, jednom od njih te samcu.
Traže isti porezni položaj koji se priznaje bračnim drugovima kad je riječ o porezu na nekretnine te svim poreznim i sličnim fiskalnim davanjima, kao priznavanje osobnog odbitka od poreza na dohodak za slučaj uzdržavanog izvanbračnog partnera. Ista prava traže i u slučaju uzdržavanja bivšeg izvanbračnog partnera. Treba ih se, nadalje, smatrati članovima uže obitelji pri naknadi u slučaju smrti ili invalidnosti bliske osobe, kao i pri nasljeđivanju. Žele da Obiteljski zakon propiše i dokazivanje izvanbračne zajednice – izjavom oba partnera ovjerenom kod javnog bilježnika, a u slučaju sumnje u izjavu ili u slučaju da nedostaje izjava oba partnera, u izvanparničnom postupku pred sudom.
– Nisam imala neugodnih iskustava, ali dobro bi bilo da se izvanbračni partneri negdje mogu potpisati: od danas smo skupa i sve što stječemo od danas zajedničko je – kaže pjevačica Maja Vučić koja je bila u izvanbračnoj zajednici.
Pravna nesigurnost
Tako će vjerojatno i biti, ali ne ovim zakonskim izmjenama. Izvanbračne su zajednice pravno vrlo nesigurne, slaže se i dr. Branka Rešetar s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Osijeku, voditeljica radne skupine za izradu novog Obiteljskog zakona.
– Nije se još ušlo u uređenje pravnih odnosa izvanbračnih zajednica koji su vrlo nesređeni jer upravo traje stručna znanstvena obrada tog područja. Kad ona bude gotova, ići će se u reformu. Najvjerojatnije će se i ti parovi morati registrirati radi pravne sigurnosti – rekla nam je dr. Rešetar.
>> 'Obitelj su bračne zajednice s djecom i samohrani roditelji'
Izvanbračna zajednica heteroseksualnih parova "diskrimirana" ?? Pa ako im je to važno zasto su Izvanbračni ? Koliko god ih znam , svi nece u brak , da nebi preuzeli odgovornost , i tko im je oda kriv osim njih samih ?