Izbori u Grčkoj: Cipras priznao poraz

Grčki izborni sustav je jedinstveni. U Grčkoj nakon građanskog rata ali i diktature trojice pukovnika uvedeno je da se relativnom pobjedniku izbora dodaje kvota od 50 poslaničkih mjesta kao bonus za stabilnost vlade. Bira se 250 poslanika, 50 se dodajeje kao bonus a izborni prag je 3%. Time se dobiva većina u parlamentu koja omogućava vladajućoj stranci apsolutnu većinu potrebnu za vladanje. U Grčkoj je praktički dvostranački sustav gdje se na vlasti izmjenjuju desna i lijeva opcija. Međutim u posljednje vrijeme pojavile su se stranke ultraljevice i ultradesnice koje iznose stavove koji izravno vode u terorizam. I Syrizu vode političari izašli iz političkog establišmenta pa i Tsipras i Varoufakis su obojica visokoškolovani s dobrim političkim vezama. Tsiprasova partnerica Peristera Baziana je doktorica tehničkih znanosti iz područja elektrotehnike i informatike a bavi se optičkim mrežama i komunikacijskim protokolima, jako je lijepa i rodila mu je dvoje djece. Varoufakis je miljenik žena, doktor ekonomije i statistike, politički djeluje u Grčkoj i Velikoj Britaniji gdje je i profesor na fakultetu. Apsolutno je europski opredjeljen i ima originalne ekonomske ideje. Njegova žena je iz obitelji gdje je otac vlasnik najveće tekstilne industrije u Grčkoj. Varoufakis je gostovao u Zagrebu. Syriza je uspjela nekako stabilizirati grčke financije i ekonomiju, ali taj dio je i dalje kritičan. Desna stranka u Grčkoj, Nova demokracija, je bila ispremrežena financijskim skandalima.

Grčki ELSTAT uoči jučerašnjih izbora objavio je statistike za razdoblje centrističkih vlada od 2010.-2015.g. i SYRIZA-ine populističke vlade od 2015.-2018.g., koje je pokazalo da su građani više osiromašli pod SYRIZA-om, nego pod centrističkim vladama. To je bio jasan ekonomski signal da će izgubiti izbore. Teško je za jednu zemlju kada se dovede u situaciju da nema rasploživih ekonomskih alata koje bi mogla primijeniti umjesto štednje (a to je bilo glavno obećanje kojim je SYRIZA došla na vlast). Grčka ima javni dug od skoro 180% BDP-a i rast oko 2% te se obavezala da će do 2060.g. generirati primani suficit i tako znatno suzila manevarski prostor svoje fiskalne politike i svoje vlade. To naravno ima i ogromne posljedice! U zadnjih 10 godina oko 700 000 mlađih ljudi od 40 napustilo je Grčku, stopa nataliteta opada...itd.itd.

Mnogi se zaključci mogu izvući iz ovih grčkih izbora, a svakako je najvažniji da se Grčka vraća dvostranačkom sustavu i na neki način ovi izbori znače kraj ljevičarskog populizma.Posebno se to vidi kod mladih ljudi koji su masovno glasali za ND, stranku desnog centra, razočarani izvedbom SYRIZE...

i tsipras je vladao na račun tih 50 dodatnih zastupnika kao najjača stranka na izborima. tako će i ovaj. vraća se stari provjereni i dokazani sustav, temeljen na politici i obiteljskim vezama i korporativnim željama. početkom krize grčka je trebala objaviti bankrot, manja bi bila šteta, za državu ali i za građane. izbrisao bi se dug, doduše sve grčko što je izvan same grčke bi se pograbalo kao kolateral, i tu bi stalo. zemlju bi izbacili iz unije, ako bi se prikupilo dovoljno potpore. i grčka bi nastavila život, kao i argentina. ako bi ostala u uniji, bilo bi joj malo lakše, ne puno, al opet. al bankrot nisu smjeli proglasiti, jer bi time dali signal, primjer, ostalima do grla zaduženima, da postoji izlaz, uz žrtvu, al koja se kasnije isplati. nije li vam čudno što su učestali novinski članci koji kao upozoravaju zemlje koje uzimaju od kineza kredite, da time ulaze u dužničko ropstvo? pazi, dužan si zapadu tolki novac, i onda malo posudiš od kineze, i baš ti je to posuđivanje opasno... kolko je zapad otpisao kredita visoko zaduženima? pa samo rusija je u zadnjih 20 godina otpisala skoro 200 mrd dolara!!! još od sssr-a. ako želiš pomoći dužniku, otpiši mu, bar dio. ako ne, radi kao zapad, daj nove kredite uz žestoke uvjete. njemačka je zaradila na grčkoj, francuska isto. grci morali uzeti kredit, i time kupili njemačko i francusko oružje i brodove. nisu smjeli dati pomoć posrnuloj industriji, niti pokrenuti neke infrastrukturne projekte. brodovi i tenkovi. to im treba u krizi!