Aldo Di Biagio predsjednik je Talijansko-hrvatske gospodarske komore – Zagreb. Taj Talijan dvojnog državljanstva i bivši senator velik dio života posvetio je povezivanju Italije i Hrvatske, kako sudjelovanjem u ratu tako politički i sada ekonomski.
Rođeni ste u Italiji, ali imate dvojno državljanstvo, uz talijansko i ono hrvatsko. Sudjelovali ste i u Domovinskom ratu. Što vas je ponukalo na to?
Rođen sam u Italiji, dvojnog sam državljanstva. Diplomirao sam ekonomiju. Moje veze s Hrvatskom duboke su i trajne, tu sam osnovao i obitelj, te je moja povezanost s Hrvatskom postala neraskidiva. Sudjelovao sam kao dragovoljac u Domovinskom ratu jer je to bio jedini mogući potez u tom trenutku. Moja je zemlja trebala pomoć i tu sam se pokrenuo od prvih trenutaka kroz humanitarne pomoći. Mladenačka strast i želja da pomognem dovela me do sudjelovanja na prvim obrambenim linijama, bio sam i ranjen. Sve to samo je ojačalo moju vezu i ljubav prema ovoj zemlji. Dugi niz godina dijelim vrijeme i poslovne aktivnosti između Italije i Hrvatske te sam dio svog političkog angažmana posvetio upravo jačanju veza između dviju zemalja.
Bili ste političar – jedini parlamentarac u povijesti s hrvatskom putovnicom te senator. Dosta ste mijenjali stranke, što vam nije odgovaralo i kako gledate danas na talijansku politiku?
Od 2001. bio sam savjetnik ministra poljoprivrede i šumarstva za inozemnu suradnju te savjetnik za industriju i poduzetništvo, sudjelovao sam u razvoju i promicanju talijanske prehrambene industrije. Od 2008. do 2018. bio sam zastupnik u talijanskom parlamentu, i to u oba doma. Nakon povlačenja iz aktivne politike odlučio sam se dodatno posvetiti povezivanju svojih dviju domovina, Italije i Hrvatske. Od 2021. bio sam predsjednik udruženje distributera hrane i pića HORECA i trenutačno obnašam funkciju generalnog tajnika. Oduvijek sam se trudio biti konzistentan i djelovati u skladu sa svojim uvjerenjima i europskim vrijednostima i pri tome je uvijek bitno poštovanje demokratskih procesa i izbjegavanje populizma. U Italiji je na vlasti koalicija "desnice" koja djeluje u okvirima EU, NATO, Schengena i eurozone. Sve ukazuje na odlične mogućnosti suradnje s RH. Tijekom političke karijere imao sam priliku dobro upoznati brojne kolege koji su članovi talijanske vlade i s njima surađivati.
VEZANI ČLANCI
Kako ocjenjujete ekonomsku suradnju dviju država? Italija je 2022. godine postala prvi trgovinski partner Hrvatske. Što je, konkretno, cilj rada Komore?
U posljednjih 20 godina odnosi između Rima i Zagreba razvili su se do te mjere da talijansko-hrvatsko partnerstvo smatramo privilegiranim i time sam posebno zadovoljan jer sam siguran da sam dijelom pridonio ovom rezultatu. Obje države u okvirima svojih Nacionalnih programa za otpornost i oporavak imaju na raspolaganju značajna sredstva za ulaganja u npr. infrastrukturu pa će se otvarati niz prilika za suradnju. Italija je u 2022. postala prvi trgovinski partner Hrvatske, uz porast izvoza od 21,2%, od čega je udio u ukupnom izvozu od čak 12%. Ukupna vrijednost robne razmjene nadmašila je 8 milijardi eura te premašila i 2019. Izvoz Italije u Hrvatsku u 2022. porastao je u odnosu na prethodnu godinu za 48%, što je Hrvatsku kao zemlju uvoznika svrstalo u Italiji na 26. mjesto. U tekućoj godini bilježimo daljnji rast. Komora se pozicionirala kao najvažnija početna točka za investitore i poslovne partnere iz Italije jer posebno volimo istaknuti individualni pristup poduzetniku. Od ideje do registracije tvrtke, od pronalaženja terena, pomoći u administrativno-birokratskim procesima do financijskih savjetovanja i pronalaženja partnera. Svake godine organiziramo niz poslovnih događanja, ali i događanja u kulturi i obrazovanju. Dio smo mreže Talijanskih gospodarskih komora za inozemstvo pa sudjelujemo i u aktivnostima u Italiji, što daje priliku hrvatskim tvrtkama za izlazak na talijansko tržište, a želim posebno istaknuti važnost pripadnosti Sustavu Italija, mreži diplomatsko-institucionalnih aktera u Hrvatskoj koju predvodi talijansko veleposlanstvo u Zagrebu.
Nakon pada gospodarske suradnje s Hrvatskom, zbog pandemije 2020., ponovno je oživio izvoz u Italiju. Je li pandemija pomogla oporavku bilateralnih odnosa i zaustavila orijentaciju Italije na druga tržišta?
Tijekom 2019. godine robna razmjena dosegnula je 5,7 milijardi eura te je nakon kratkotrajnog pada izazvanog pandemijom COVID-19 već 2021. razmjena ponovno dosegnula gotovo 6 milijardi eura, što je predstavljalo rast od 27% u odnosu na prethodnu godinu. Visoka razina komplementarnosti naših proizvodnih sustava svakako je jedan od važnih faktora. Talijansko gospodarstvo nakon pandemije počelo se oporavljati visokim stopama rasta i uz snažan rast izvoza, kao uostalom i ono hrvatsko. Nažalost, agresija na Ukrajinu donijela je tržištima i gospodarstvima novi šok, ali da, upravo zbog navedenih faktora bilježimo izniman porast interesa prema Hrvatskoj, bilo u robnoj razmjeni bilo u direktnim investicijama. Po pitanju direktnih investicija kao uspješan primjer svakako bih izdvojio Grupaciju Danieli, koja, otkad je preuzela Željezaru Sisak, njome uspješno upravlja. To je prepoznala i Europska investicijska banka odobrivši financiranje od 350 milijuna eura za dostizanje klimatske neutralnosti proizvodnje do 2050., od kojih će 122.5 milijuna biti uloženo u Sisak, uz otvaranje velikog broja radnih mjesta. Upravo u kontekstu novih tehnologija usmjerenih u prvom redu borbi protiv klimatskih promjena leže i velike mogućnosti suradnje hrvatskih i talijanskih kompanija. Dolina vodika Sjeverni Jadran, inovativni projekt kojemu su nedavno dodijeljena bespovratna europska sredstva za razvoj, koji ima za cilj uspostavu suradnje u razvoju ekološki prihvatljivih tehnologija proizvodnje vodika, što potom pridonosi prijelazu na integrirani ekosustav, a koji zajedno promiču talijanska regija Furlanija – Julijska Krajina, Hrvatska i Slovenija, također je jedna od platformi za takav tip suradnje, budući da partnerstvo uključuje tridesetak partnerskih organizacija. Alternativni izvori energije, za koje i Italija i Hrvatska imaju iznimno puno potencijala zahvaljujući, između ostaloga, i povoljnim geografskim položajima, jedno su od područja u kojima vidim velike potencijale suradnje, kako na kopnu, tako na moru.
VEZANI ČLANCI
Što vidite kao poticaje, a što kao prepreke ulaganju u Hrvatsku?
Zasigurno zemljopisni položaj i blizina Hrvatske, njezina obalna razvijenost te razvijena infrastrukturna i logistička mreža čine zemlju privlačnom za ulaganja, posebice od 2023., s ulaskom u eurozonu. Hrvatska predstavlja ulazna vrata prema Zapadnom Balkanu te stoga može imati važnu ulogu u regiji. Istaknuo bih važnost prije svega u poreznim poticajima, postojanju zanimljivih klauzula ratificiranih važećim ugovorima protiv dvostrukog oporezivanja. Postojeće zakonodavstvo predviđa porezne olakšice i druge poticaje za investitore na temelju Zakona o poticanju ulaganja i Zakona o strateškim investicijskim projektima. Dodatno bih skrenuo pozornost na poljoprivredno-prehrambeni sektor, u kojemu su Italija i njezini proizvodi u svjetskom vrhu po kvaliteti i prepoznatljivosti, a u kojemu i Hrvatska ima brojne priznate i prepoznate proizvode vrhunske kvalitete. Trebamo raditi na unaprjeđenju i ubrzanju učinkovitosti javne uprave (lokalne i državne). Zajedničkim naporom i suradnjom možemo ubrzati procedure izdavanja dozvola i ovlaštenja, a u isto vrijeme jačati transparentnost te stvoriti prostor za daljnje smanjivanje poreznih opterećenja i pojednostavljivanje poreznih propisa, kao i olakšan i transparentan pristup natječajima javne nabave. Imamo izniman interes za ulaganja u obnovljivim izvorima energije, infrastrukturi, metaloprerađivačkom sektoru te ICT sektoru. Turizam je svakako još jedan kompleksan sektor vrlo zanimljiv ulagačima. Naš ured na dnevnoj razini zaprima upite za asistenciju u novim ulaganjima, ali i za poslovna partnerstva.
