Koliko je prvi štrajk u pravosuđu, odnosno dvotjedne "mjere upozorenja" sudaca lani u svibnju pa zatim štrajk pravosudnih službenika i namještenika od 5. lipnja do 27. srpnja utjecale na rad sudova unatoč tome što su sudovi radili na hitnim slučajevima i predmetima u kojima prijeti nenadoknadiva šteta? To smo pokušali doznati od Vrhovnog suda i Ministarstva pravosuđa i uprave, ali oni očigledno još ne raspolažu s objedinjenim podacima, dok smo od četiri najveća općinska suda dobili jedino podatke Općinskog građanskog suda u Zagrebu i za usporednu analizu neupotrebljive podatke Općinskog suda u Splitu. Stoga smo se upustili u "rudarenje" po objavama sudova na njihovim službenim mrežnim stranicama te smo tako prikupili podatke za 35 prvostupanjskih sudova. Podaci baš i nisu ohrabrujući za politička nastojanja ministra pravosuđa Ivana Malenice u pogledu postignuća ažurnosti rada sudova, te aktualna nova dvotjedna "mjera upozorenja" ipak je zabrinjavajuća jer će očito značajno usporiti funkcioniranje pravne države koliko god suci vodili računa o neodgodivim postupcima zbog objektivnih okolnosti.
Istražili smo posljedice lanjskog štrajka: Treba li se Vlada zabrinuti zbog novih mjera upozorenja sudaca?
Na 22 suda lani je u tromjesečjima kad su sudovi radili smanjenim intenzitetom riješen 65.951 predmet manje nego u istom razdoblju 2022., a 64.751 predmet manje na 25 sudova u usporedbi s preostala dva tromjesečja u 2023.
Komentara 14
Treba pustiti da štrajkaju, ionako nema razlike sudstvo je dugi niz godina na niskim granama. Ja bi otpustio sve profesore pravnog fakulteta i uveo kompetentne. A i studenti nisu bolji
Neka štrajkaju ali im za to vrijeme ne Traba isplaćivati plaće. Ionako većina, ne svi, slabo ili nikako ne rade!
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
sramotno da sudačka kasta, koja je među najplaćenijima OPET ide u štrajk, iako su štrajkali i pred manje od godinu dana i dobili povišice! Njhove plaće su debelo preko 2000 EURA, dok obični ljudi žive s 1000 eura, a penzionieri sa 500-600 eura!