Osam javnih tvrtki prošle je godine investiralo ukupno 1,26 milijardi eura, što je 373 milijuna eura, odnosno 26 posto manje od plana koji im je nametnula Vlada u veljači 2012. godine.
Zadnji kvartal jako loš
Osim na godišnjoj razini, čini se da je osam javnih tvrtki – HEP, Janaf, Plinacro, HAC, HC, HŽ, Vode i Šume – posebno podbacilo u posljednjem kvartalu lanjske godine. Naime, kada su u listopadu u Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) prezentirali rezultate realiziranih investicija u prvih devet mjeseci ukupne vrijednosti 710,2 milijuna eura, u CEI-ju su planirali da će osam spomenutih poduzeća do konca godine realizirati investicije ukupne vrijednosti 1,322 milijarde. Iz toga se da zaključiti da su javna poduzeća u zadnja tri mjeseca prošle godine još malo "usporila" i podbacila za oko 465 milijuna kuna!
Najslabije rezultate, prema najnovijim podacima CEI-ja, ostvarila su najveća javna poduzeća – HEP i Hrvatske željeznice. Prvi su, prema planu iz listopada prošle godine, trebali do konca 2012. investirati 349,5 milijuna eura, a uspjeli su investirati 320 milijuna eura.
Pa ipak, Željeznice su bile najslabija "karika" u javnom sektoru – lani su ukupno investirale samo 74,692 milijuna eura, dok su prema planu iz listopada trebale uložiti čak 36 milijuna eura više. Najlošije rezultate u HŽ-u imala je tvrtka HŽ Infrastruktura koja je ostvarila samo 34 posto (!) zacrtanog godišnjeg plana.
Rezultate veće od očekivanih uspjele su ostvariti samo dvije tvrtke – Hrvatske vode i Janaf. No i tih 14 milijuna kuna, koliko je Janaf investirao više nego što je bilo očekivano, nije pomoglo "energetskoj grupi" da 2012. godinu završi u plusu kada je riječ o vrijednosti realiziranih investicija.
Energetski "trio" – HEP, Janaf i Plinacro – uspio je lani investirati ukupno 2,85 umjesto očekivanih 3,08 milijardi kuna.
Tri razloga
Predsjednik uprave Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicije Dragan Marčinko kaže kako postoje tri osnovna razloga za podbačaj u planiranim investicijama.
– Kod cestarskih investicija najveći problem svakako su bili poslovni problemi splitskog Konstruktora i osječkog Osijek-Koteksa da obave ugovorene radove. Riječ je o stotinama milijuna kuna investicija koje stoje, a država tu ne može ništa jer je promjena izvođača pravna procedura koja ima svoje trajanje. Drugi veliki problem su neriješeni vlasnički odnosi. Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste proteklih godina su, u želji da ubrzaju projekte, ishodili građevinske dozvole a da nisu kupili potrebno zemljište. Sad su izloženi ucjenama privatnih vlasnika i neki projekti zbog toga stoje. Na kraju, od nekih projekata se i odustalo, kao što je, primjerice, Plinacrov plinovod koji bi trebao spajati Krk s obalom. Zbog projekta LNG terminala njegov kapacitet bio je premali, pa se privremeno odustalo od gradnje – kaže Marčinko.
Hoće li situacija u 2013. biti bolja, zasad se tek može nagađati iako bi neki problemi – poput neriješenih vlasničkih odnosa – trebali biti riješeni donošenjem Zakona o strateškim investicijskim projektima i ostalim najavljenim regulatornim reformama.
>>Grčić: Rebalansom ćemo smanjiti kapitalna ulaganja
... a baš su sve imali za investicije ... dobro ne baš novaca i projekata ... strava ...