Nakon što je potpredsjednik Vlade Branko Grčić pokazao da su hrvatski migracijski tokovi prvi put postali negativni još 2009. godine, otkad se iz Hrvatske iselilo 28 tisuća građana više nego što ih se doselilo, zastupnik HDZ-a Gordan Jandroković optužio ga je da se “koristi najnižim oblikom političke propagande” te da “uljepšavanjem stvarne situacije pokušava građane uvjeriti da je situacija bolja nego što jest”. No, činjenica je da ni Bosna i Hercegovina više ne može pokriti gubitak hrvatskog stanovništva. Od 2009. iz zemlje se iselilo 81.000 ljudi, a uselilo samo 52.000 ljudi, najviše iz BiH.
Česi najbolji
Prema podacima kojima raspolažu hrvatski i europski statistički ured, zemlju je od ulaska u EU napustilo 36 tisuća građana, a istovremeno se doselilo oko 21 tisuću građana, što nas, kaže Grčić, svrstava među zemlje s minimalnim gubitkom stanovnika. Gleda li se posljednjih deset godina, bilanca je pozitivna, s iseljenih 118.502 i 128.716 useljenih. Poljska je u tom razdoblju ostala bez 430 tisuća stanovnika, Rumunjska bez 380 tisuća, Litva bez 350 tisuća, a samo je Češka iz srednjoeuropskog kruga zemalja povećala broj stanovnika za dvjestotinjak tisuća. No, jači imigracijski val iz Hrvatske tek je počeo otvaranjem tržišta u velikom broju europskih zemalja, a sigurno će se pojačati daljnjom liberalizacijom u Njemačkoj, kamo Hrvati tradicionalno odlaze. Demograf Ivan Čipin kaže da ćemo najtočnije podatke dobiti tek za šest godina, i to nakon popisa stanovništva 2021.
– Ne vjerujem da je zemlju napustilo sto tisuća ljudi kako se može čuti jer bi se to osjetilo na tržištu rada, no odlazaka je više nego što to prikazuje službena statistika jer se svi ne evidentiraju – komentira Čipin. Europska komisija procjenjuje da će prvih sedam godina članstva u EU u Njemačku otići stotinjak tisuća, a u Austriju 50-ak tisuća hrvatskih državljana. Ako se ostvare predviđanja da će još 50 tisuća ljudi otići u treće zemlje EU, bio bi to golem demografski gubitak jer i bez toga Hrvatska stari.
– U Njemačku se najviše odlazi zbog jakih socijalnih veza. Svatko nekoga zna i povlači ljude – ističe Čipin. Objašnjava da je dovoljno da netko u Njemačkoj radi samo tri mjeseca i već ga Nijemci vode kao migranta, dok ostale zemlje, među njima i Hrvatska, koriste metodu UN-a po kojoj za status migranta u nekoj zemlji treba provesti najmanje godinu dana. Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH, kaže da ni njezin ured ne raspolaže drugim podacima osim službenih. No, javljaju im se i ljudi koji odlaze i oni koji dolaze, svatko sa svojim iskustvom.
Pogled drugim očima
– Mnogi odlaze potaknuti pričama o brzom zaposlenju, ali se i vraćaju kad otkriju da su to poslovi koje kod kuće ne bi prihvatili ili kad shvate koliki su troškovi života – ističe D. Krstičević i dodaje da migracije nisu nužno loše ni konačne. U svakodnevnim susretima s ljudima zaključuje da mnogi prepoznaju pravu vrijednost Hrvatske tek kad odu drugamo i dokuče razlike.
– Nedavno smo okupili mlade ljude druge, treće, pa i četvrte generacije Hrvata koji se vraćaju u Hrvatsku. Oni nas gledaju posve drugim očima i čude se stalnoj kuknjavi. To nisu ljudi koji se vraćaju s velikim novcem, ali dolaze sa svojim znanjima, uzimaju kredite, pokreću poslove i od njih lijepo žive. Ponekad nije loše da mladi ljudi odu i prošire vidike i da se sa stečenim iskustvom vrate i pridonose boljitku Hrvatske – komentira Krstičević.
>>Cilj naše vlade je jačanje gospodarstva koje će zadržati mlade u Hrvatskoj
>>Branko Grčić: Hrvatska je u plusu za deset tisuća ljudi
kakve laži da je otišlo samo 36.000 ljudi! otišlo ih je preko 100.000 samo se ne prijavljuju vrlom zavodu za statistiku jer im se živo fućka za njih!! najgora vlada u HR povijesti uništila je građanima sadašnjost, a mladima budućnost! ostavke i nestanite zauvijek!!!