Kad se, kao student (i) zemljopisa na sveučilištu u Pisi, našao pred poglavljem naslovljenim "Balkan", govori mi dobar prijatelj, profesorica je njega i ostale studente natjerala da prestanu voditi bilješke te da je saslušaju. Umjesto uobičajenih odrednica, rijeka, koordinata, gradova, linija, dala im je definiciju koja je išla protiv svih dotad korištenih principa. "Balkan je prvenstveno misaoni koncept."
Dala im je koji trenutak da promijene shvaćanje pojma regije iz fizičkog u konceptualno. Granice Balkana, ma koliko se svi, od geografa, preko povjesničara, do političara trudili ih jasno odrediti – i u tome se ne slažu – fleksibilne su. Balkan je, više nego i jedna druga regija lišena pravog geografskog sadržaja i ispunjena onim emotivnim. Stjecište civilizacija, prostor na kojem su se politika i stvarnost mijenjale kao nigdje, s amalgamom kultura, i brojnim narodima (jezično) presličnim da bi mnogima bilo ugodno, za malo ljudi ima pozitivne asocijacije. Oni koji su unutra, ne žele biti tamo, onima zaista daleko od tog prostora on je većinom sinonim za probleme. Lijepo je to prikazano u humorističnoj seriji "Zvonili ste, milorde" kad Teddy Meldrum, infantilni brat lorda Meldruma, vojni veteran s činom satnika i iskustvom rata, spominje neku od država u jugoistočnoj Europi gdje upravo izbija novi rat. Kad ga isprave da govori o krivoj zemlji, on, ne hajući, odmahne rukom i sažima: "Svejedno koja je. Sve je to Balkan, tamo uvijek netko puca."
Hrvatska više ni po čemu nije 'tamo neki Balkan na kojem stalno netko puca'
Odlazak s Balkana stoga nije ni likovanje ni bijeg iz zadanog, zemljopisno određenog, okruženja. Upravo zato što je pojam Balkana koncept, promjena da je Hrvatska sada najdublje integrirana u EU donosi i konačnu promjenu paradigme, pogotovo kada je se gleda sa strane.
Komentara 47
Naj prije to objasnite predsjedniku, a on će vjerivatno to, na sebi svojstven način, protumačiti dalje.
Ovo su politički ciljevi, a da se maknemo u potpunosti s Balkana, treba se promijeniti društvo, mediji, gospodarstvo... Kao prvo, u javnom životu i medijima prevladava još uvijek naslijeđena svita iz prošlog sustava, antife i slični ridikuli koji su se samo strpali u razne udruge slikovitih imena, naslijedili smo i javni sektor koji funkcionira još i gore nego prije, gospodarstvo nije doživjelo tranziciju, puno toga je propalo i pogašeno, dok za nove industrije nema investicija... Treba promijeniti paradigmu, a to bi se moglo napraviti s promjenom javnih struktura, samim time i manjim financiranjem udruga i paradržavnog sektora. Tada bi gospodarstvo možda krenulo jače naprijed, što bi automatski popravilo i demografsku sliku...
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Hajde to objasnite i ljubiteljima „regiona”....