Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 146
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Investments Forum

Hrvatska je uz Mađarsku i Sloveniju u samom vrhu po državnoj potrošnji

Zagreb: Konferencija Investments Forum
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
1/8
24.04.2024.
u 14:15

"Iako u javnom narativu dominira priča da mnoge zemlje smanjuju javni dug u odnosu na BDP, kad usporedite sve zemlje svijeta i dug u 2019. i 2023. vidite da većina zemalja nije smanjila udio javnog duga u odnosu na BDP", primijetio je Grubišić

Koji je od tri scenarija kretanja kamatnih stopa najizgledniji i gdje se na gospodarskoj karti svijeta nakon dva desetljeća nalazi Hrvatska u odnosu na G20 po pitanju nominalnog BDP-a, BDP-a per capita (PPP), udjela države potrošnje i javnog duga u njemu, otkrili su glavni govornici ovogodišnjeg Investments Foruma, ekonomski analitičar Andrej Grubišić i direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamara Perko.

"Nominalni globalni BDP 2000. iznosio je 34 bilijuna dolara, a porastao je na više od 100 bilijuna dolara u 2023. godini. U apsolutnim iznosima nitko nije padao, no u relativnim je došlo značajnih promjena. Na primjer, Kina je bila na četiri posto svjetskog BDP-a, danas je na 17 posto. Oni koji značajno padaju u svom udjelu su Europljani, oni koji u potpunosti padaju u svom udjelu su Japanci. Japan je s 15 posto otprije 20-ak godina pao na manje od četiri posto. Život na staroj slavi ne vrijedi i želimo li napredovati, moramo cijelo vrijeme titrati", rekao je Andrej Grubišić.

Tektonske promjene

Sve projekcije prije 30-ak godina govorile su da će do 2020. Kina premašiti SAD, no Amerikanci su "jako žilavi" i još uvijek predstavljaju 26 posto globalnog nominalnog BDP-a, a što se tiče najvećih svjetskih ekonomija (G20), kineska je porasla za 1400 posto, na gotovo više od 17 bilijuna dolara. "Italija, Argentina i Japan imaju jako malu stopu rasta i nisu u 23 godine uspjeli udvostručiti svoju ekonomiju", pojasnio je.

Rusija je kao bivša socijalistička zemlja u nominalnom BDP-u narasla 560 posto, Irska 500-tinjak posto, dok je Rumunjska narasla više od 800 posto. U dva desetljeća zaista je došlo do tektonskih gospodarskih promjena, tumači Grubišić. Kada se govori o tome da Hrvatska ima najveći rast BDP-a u Europskoj uniji, dugoročno gledano, to nije točno, objasnio je analitičar jer su "više ili manje sve bivše socijalističke zemlje imale znatno veću stopu rasta BDP-a od Hrvatske" u promatranom periodu.

POVEZANI ČLANCI:

Kad je riječ o PPP-u, najviše su ga povećali Turci i Rusi, Južnoafrička Republika i Indija. "Stopa rasta realnog BDP-a per capita u G20 bila je četiri posto u zadnje 23 godine. Europa je rasla otprilike 4,6 posto, no nisu svi rasli jednako brzo. Norveška je rasla 73 posto, Italija samo 90 posto, a ako za prosjek uzmemo rast od 200 posto, možemo dobiti dojam je li to puno ili malo. Hrvatski realni BDP je u zadnjih 20 godina, rastao 5,5 posto godišnje", istaknuo je analitičar.

Što se udjela državne potrošnje tiče, "zemlje G20 su u prosjeku su trošile 32 posto", a udio državne potrošnje raste. "Samo otprilike 16 posto realnog BDP-a per capita može biti objašnjeno državnom potrošnjom. To je bitno kazati kada nas netko uvjerava da je povećanje državne potrošnje nužno dobro za BDP", napomenuo je Grubišić. Što se tiče Hrvatske i europskih zemalja, prosječni udio potrošnje bio je 46 posto, pa je narastao na 50 posto. U 2022. godini nominalni BDP je silno porastao zbog inflacije, a nije došlo do prilagodbe državne potrošnje", istaknuo je analitičar.

Zanimljivo je da mnoge bivše socijalističke zemlje u pravilu imaju znatno nižu državnu potrošnju, a Hrvatska je uz Mađarsku i Sloveniju u samom vrhu državne potrošnje.

Udjel javnog duga u BDP-u bio je 59 posto za zemlje G20 koje predstavljaju 80 posto svjetskog BDP-a, narastao je na 77 posto. "Generalno, vidimo trend snažnog povećanja javnog duga. Japan s 250 posto BDP-a, Italiju sa 130 posto. Francuska, SAD, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo, mnoge zemlje koje idealiziramo su zapravo strašno postale zadužene u zadnjih 20 godina. Što se tiče Hrvatske, u zadnje dvije godine spominje se smanjenje javnog duga u odnosu na BDP s 80 na 64 posto.

GALERIJA Investments forum u Zagrebu

Zagreb: Konferencija Investments Forum
1/27

Ne podcijenimo činjenicu da je javni dug ostao nominalno isti, a BDP je nominalno snažno porastao. Pogledamo li duži period, javni dug je prije 20 godina bo neusporedivo manji u odnosu na BDP. Iako u javnom narativu dominira priča da mnoge zemlje smanjuju javni dug u odnosu na BDP, kad usporedite sve zemlje svijeta i dug u 2019. i 2023. vidite da većina zemalja nije smanjila javni dug. Upravo suprotno, povećala je udio javnog duga u BDP-u”, primijetio je Grubišić

Blagi kamatni prijenos

Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka, u predavanju pod nazivom "Inflacija i kamatne stope – nova stvarnost" govorila je o mogućim scenarijima pada kamatnih stopa i kako će se njihov mogući pad osjetiti u Hrvatskoj. Najvjerojatniji je scenarij A, prvo smanjenje kamatnih stopa mogli bismo vidjeti u lipnju. Do kraja godine mogli bismo se nalaziti na 3,5 posto (referentne kamatne stope, op.a). Scenarij B, zadržavanje kamatnih stopa, najmanje je izgledan i ne proteže se do kraja godine jer je europska ekonomija u blagoj recesiji i dugo razdoblje održavanja trenutnih kamatnih stopa prijeti izazivanju ozbiljnije, dublje recesije. Scenarij C je da ćemo imati veći pad i da ćemo kraj godine dočekati na razini od tri posto", pojasnila je Perko.

Objasnila je koliko se rast kamatnih stopa prelio na Hrvatsku. "Kamatni prijenos na desetogodišnje državne obveznice bio je čak i nešto veći od prosjeka europodručja. Kamatni prinos na stambene kredite bio je 25 posto, samo četvrtina se prelila na rast kamatnih stopa u Hrvatskoj. Kod nas je postojao snažan amortizer rasta kamatnih stopa i tu je Hrvatska jako dobro prošla", napomenula je direktorica HUB-a.

VIDEO U Končaru rade punom parom na novim zagrebačkim tramvajima

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije