Hrvatska bi u sljedećih godinu dana, ako ne bude nepredviđenih scenarija, trebala dovršiti svoje eurointegracijsko putovanje započeto još tamo davne 2007. kada su otvoreni pregovori o pristupanju Europskoj uniji. Ulazak u schengenski prostor i eurozonu dva su najvažnija deklarirana politička, ali i ekonomska cilja hrvatske vanjske politike. Njihovim ostvarenjem Hrvatska se neće samo etablirati kao važan integrativni faktor najboljeg dijela Europske unije, već će dobiti šansu dodatno upristojiti vlastito političko i ekonomsko okruženje. To se, naravno, neće ostvariti ako političke elite koje vode zemlju to ne budu htjele.
U sjeni Schengena i monetarne unije otvorila se i izdašna europska blagajna iz koje nam je u sljedećih 7-8 godina na raspolaganju 25 milijardi eura uglavnom bespovratnih sredstava
Komentara 3
ML
"Količina novca". Što, utovaruju u kamione lopatama velike "količine novca".
GE
A zato je skočio BDP.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Pokrit sve krovove fotonaponskim panelima, naplaćivat ljudima iste, u visini dosadašnje rate struje, do isplate protuvrijednosti, a pola, nakon, uz mogučnost otkupa za sitniji novac! ( neka zarada, ali bez guljenja). Izlaz novca u budučnosti će bit puno manji, Možda izbjegnemo energetski slom, koji ovako nikako nećemo moć izbjeć. Elektro auta Hrvatsku dovode u poziciju jedine turisičke auto destinacije. Do prvog sloma elektro sustava, našeg, i ostalih s njim...