Europska je komisija u svom poreznom izvještaju za 2015. godinu izračunala da “srednjoročni jaz održivosti” za Hrvatsku iznosi 5,15 posto BDP-a.
Taj podatak pokazuje koliko neka zemlja mora smanjiti primarni deficit da bi spustila javni dug ispod 60 posto BDP-a.
Hrvatska bi, po tome, svoj javni dug trebala do 2030. smanjiti za 30 postotnih poena, a prilagodba teška 5,15 posto BDP-a treba biti provedena idućih pet godina. Srednjoročni jaz održivosti za Hrvatsku je izračunat prvi put.
Najveća se štednja očekuje od Grčke, Hrvatske, Irske, Belgije i Velike Britanije, dok devet članica, među kojima su baltičke, pojedine skandinavske zemlje, Njemačka te Slovačka i Mađarska, imaju negativnu stopu, što znači da nisu opterećene otplatama dugova.
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od subote ili prelistajte e-izdanje!
Iz Večernjeg lista izdvajamo i ove teme:
>>Novi plan Angele Merkel: Izbjeglice direktno u EU, a na granice zajednička policija
>>Od Nove godine nove automobilske tablice s grbom i znakom EU
>>Zoran Mamić može se othrvati Zdravku, drugi bi već bili bivši
>>Milan Bandić u Obzoru: Bez mene neće biti Vlade
>>Može li Twitter spasiti njegov osnivač i milijarder Jack Dorsey?
Hrvatska nikad neće skrestai javni dug, jer u predizborne kampanje potrošimo više novaca u tri tjedna nego što Borovo proizvede cipela u 8 godina