Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 6
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Kohezijska sredstva

Hrvatska bi mogla dobiti tri puta više novca od Slovenije

zastave RH EU
Patrik Macek/PIXSELL
07.02.2013.
u 12:00

Od 2007. do kraja ove godine Slovenija je imala 4,3 milijarde eura koje je mogla potrošiti iz kohezijskog fonda EU.

Od 2007. do kraja ove godine Slovenija je imala 4,3 milijarde eura koje je mogla potrošiti iz kohezijskog fonda EU, ali u novom proračunu, koji se danas i sutra dogovara na summitu u Bruxellesu, taj bi joj iznos u razdoblju 2014.-2020. trebao biti drastično srezan: na 2,8 milijardi eura. Ovo je prvi financijski okvir EU koji će biti manji od prethodnog, ali neke zemlje, poput Slovenije, osjetit će to smanjenje više, a neke manje.

Prijedlog EK predviđao je da će Hrvatska od 2014. do 2020. moći iz EU povući maksimalno 13,7 milijardi eura (od čega 8,7 milijardi eura iz kohezijskog fonda).

Veliko smanjenje

Ali predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy danas će svim predsjednicima i premijerima, među njima i Zoranu Milanoviću, prezentirati svoj najnoviji prijedlog u kojem je proveo dodatne rezove. Kakve točno rezove, još se ne zna, a hrvatski izvori u Bruxellesu šute o svojim kalkulacijama, za razliku od izvora iz svih drugih zemalja koji brifiraju svoje novinare (i preko njih svoje porezne obveznike) uoči velikog “proračunskog” summita.

Slovenija je izložena velikom smanjenju novca iz kohezijskog fonda EU zbog toga što je njezin BDP narastao u razdoblju između dva proračuna: prije je bio na 74,6 posto europskog prosjeka, a sada je na 85 posto. Kohezijska je politika takva da više novca ide regijama čiji je BDP puno niži od europskog prosjeka.

I Nijemcima manje

I Njemačka u novom financijskom okviru EU dobiva manje novca iz kohezijskog fonda jer su se istočnonjemačke regije u međuvremenu razvile i prešle iz jednog razreda u drugi. Hrvatski BDP je u 2011., prema podacima Eurostata, bio 61 posto prosječnog BDP-a u 27 zemalja EU. Glavni hrvatski zahtjev, za koji se Milanović borio i u studenom i danas, jest tzv. pravilo “n+3”. Novi proračun propisuje da sve zemlje imaju maksimalno tri godine (pravilo “n+2”) za dovršetak svakog projekta i povlačenje novca, ali Hrvatska bi mogla biti iznimka i njoj bi se, kao novoj članici, moglo omogućiti da za svaki projekt ima maksimalno četiri godine (pravilo “n+3”) za povlačenje obećanog novca.

>>Pusić i Erjavec složili se oko rješenja za Ljubljansku banku!

Komentara 6

BB
brle brkić
16:57 07.02.2013.

i tri puta dublje potonut od slovenije.

Avatar babas
babas
12:18 07.02.2013.

U 5 godina Slovenija će dobiti samo 2,8 miljarde eura iz fondova EU? Pa to je jedva pola miljarde godišnje, znači da je Slovenija pred bankrotom. Ima više štete nego koristi od EU. Nas su političari svake godine zaduživali po par miljardi eura kako bismo ispunili uvjete za ulazak u EU,sada ne možemo ni rate vratiti,a kamo li glavnicu.

IN
intellegens
13:06 07.02.2013.

Vise se brinemo o tome koliko cemo dobiti novaca i to gdje i za sto nego da radimo ono sto su nam rekli MMF, svjetska banka za razvoj kreditne agencije. Dok jedan vozac tramvaja ima 1000Euro netto placu vi placate najskuplju kartu na svijetu i zet bankrot je nema oporavka i napredka

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije