Da život u Hrvatskoj – pogotovo kad se govori o novcu, nezaposlenosti, plaćama – nije lak, zna se i bez statističkih izračuna. No, zanimljivo je usporediti kako Hrvatska stoji u odnosu na druge svjetske države.
U najnovijem Indeksu blagostanja, što je pojam koji široko obuhvaća sve aspekte života – gospodarstvo, poduzetništvo i prilike za njegov razvoj, vladajuće institucije, obrazovanje, zdravstvo, sigurnosti, osobne slobode i društveni kapital, Hrvatska se smjestila na 53. mjesto unutar popisa od 142 države svijeta, tek jedno mjesto više od Grčke.
Hrvatska tako godinama polako ali sigurno klizi prema dolje, posebice kad se uspoređuje s europskim državama, gdje se nalazi u donjoj trećini. U svjetskim razmjerima – u rasponu od Norveške do Čada – spada u države srednje kategorije.
Od kada je londonski Legatum institut počeo računati Indeks blagostanja, Hrvatska je na općoj ljestvici skliznula za 11 mjesta. Podaci koji najviše zabrinjavaju tiču se pak podindeksa društvenog kapitala, gdje je Hrvatska zabilježila pad od čak 55 mjesta, da bi među 142 države završila na 116. mjestu. Hrvatska je, prema tome, država u kojoj je socijalna svijest sve manja, gdje se građani teško mogu osloniti jedni na druge.
Dramatičan pad zabilježen je i u ekonomskom podindeksu – čak 25 mjesta, što je rezultat pada izvoza i lošeg stanja na tržištu rada.
Tako narod zivi, ali hrvatski politicari zive bolje i od norveskih politicara. Zato nam i je ovako. Drpenzi ekonomija uvijek pokazuje rezultate.