Jedan od najpoželjnijih stranih jezika u Hrvatskoj postao je arapski jezik čemu su uvelike pridonijele borba protiv terorizma i migrantska kriza. Tako se u Arapskom centru u Zagrebu broj polaznika tečaja arapskog jezika učetverostručio jer, osim u Hrvatskoj, i u zemljama EU traži se barem osnovno znanje arapskog jezika.
Direktor Arapskog centra Mustafa Alajbegović kaže da je arapski jezik proteklih godina postao „in“ ne samo u Europi, nego i u Hrvatskoj.
Izbjeglička je kriza probudila spoznaju o potrebi poznavanja arapskog jezika i vjere
– Do sada smo predstavljali važnu sponu između pojedinaca koji uče arapski jezik te poduzeća koja svoje djelatnosti, usluge i proizvode plasiraju na nezasićeno arapsko tržište. Međutim, nakon velikog vala migranata koji je prolazio kroz Hrvatsku, javila se sve veća potreba za učenjem arapskog jezika te sve veća potreba razumijevanja kulture i vrijednosti arapskih zemalja – istaknuo je Alajbegović.
U arapskom smo centru, na tečaju jezika, zatekli grupu od desetak polaznika. Zanimljivo, među njima je bilo troje pripadnika hrvatske granične policije. Ivan, koji već 10 godina radi na graničnom prijelazu, kaže da mu do sada nikada u životu nije palo na pamet učiti arapski jezik, ali nakon migrantske krize odlučio je to učiniti i sam platiti tečaj.
Teško je kad ne razumiješ
– Za vrijeme migrantske krize bilo nam je izuzetno teško komunicirati s ljudima. Nažalost, oni dolaze i dalje, iako u manjim skupinama. Teško je bilo gledati te jadne i izmučene ljude kako svi uglas govore i gledaju te molećivim pogledom, a ti ne razumiješ što žele i traže. Možda traže lijek, vodu... Možda se baš nađeš u situaciji da nekome u nekom trenutku možeš spasiti život. Zato sam odlučio proći tečaj arapskog jezika, da bih barem naučio osnovne stvari – kaže Ivan.
Osim policajaca, arapski tečaj pohađa i velik broj turističkih vodiča, ali i studenata koji nakon završetka fakulteta žele otići raditi u arapske zemlje. Stanka Šelendić, turistički vodič, kaže da je bila primorana doći na tečaj zbog sve većeg priljeva arapskih turista.
– Iz godine u godinu sve više turista dolazi iz arapskih zemalja. Iako mogu s njima komunicirati na engleskom jeziku, izuzetno im je drago kada im se obratite na arapskom. Zadnja grupa koja je došla iz Zaljevskih zemalja oduševila se kada smo mogli komunicirati na arapskom jeziku. Odmah su se javili prijateljima i preporučili dolazak u Hrvatsku. To je dobra promocija za našu zemlju – naglasila je Šelendić.
Iako je težište djelatnosti Arapskog centra, prema riječima direktora Mustafe Alajbegovića, u početku – od osnutka 2011. – bilo na suradnji s radnim organizacijama koje imaju potrebu za općim, poslovnim i stručnim stranim jezikom te na mogućnosti da odgovore svim zahtjevima i potrebama klijenata za znanjem arapskog jezika i komunikacijskim vještinama, potražnja za učenjem arapskog jezika popunila im je sve kapacitete.
Vojnici samoinicijativno uče
– Postoje razlike u zapadnim i istočnim kulturama, a te kulturološke razlike hrvatski poduzetnici žele svladati, prihvatiti i uskladiti svoje poslovne navike da bi proces poslovanja bio besprijekoran. Drago mi je da hrvatski poduzetnici imaju razvijenu svijest da arapska poslovna kultura ipak ima svoju tradiciju koju treba poštivati i razumjeti.
Raste i broj hrvatskih studenata koji nakon fakulteta žele raditi u arapskim zemljama
Arapskom je centru ukazano povjerenje pa su kod nas i hrvatski diplomati pohađali arapski jezik. Velik broj polaznika perspektivni su studenti motivirani za učenje arapskog jezika. Sve se veći interes javlja i kod pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova te Oružanih snaga RH, koji samoinicijativno upisuju i pohađaju tečaj arapskog. Svakako bi trebali razmisliti o programu osposobljavanja i poduke sigurnosnih službi RH u pogledu arapskog jezika i kulture.
Teško je zapravo kategorizirati polaznike, zaista su razni profili i zanimanja ljudi koji su sve otvoreniji i iskazuju interes za nečim drukčijim i nesvakidašnjim. Kao profesor arapskog jezika mogu reći da je zaista lijepo vidjeti potpuno različite karaktere ljudi sa zajedničkom voljom i snagom za istim – arapskim jezikom.
Dolaskom izbjegličke krize Arapski centar sudjelovao je u humanitarnim i volonterskim aktivnostima zajedno sa svojim polaznicima. Tada se i javila spoznaja o potrebi znanja arapskog jezika, arapske kulture, vjerskih razlika i upoznavanja s islamom – naglasio je direktor Alajbegović.
>> Naučite arapski. Uskoro bi to mogao postati drugi službeni jezik u BiH
Ljude strah da se ne nađu u talačkoj krizi a ne znaju riječ arapskog...i bitno da mi učimo njihove običaje ali njih boli k za naše :)