U sve poštanske sandučiće stiže brošura "Sve što ste htjeli znati o EU", najavila je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić na početku referendumske kampanje.
Na stranicama ministarstva objavljeni su dokumenti vezani uz pregovore i članstvo, na televiziji i radiju emitiraju se poruka predsjednika Ive Josipovića, Zorana Milanovića, ali i ministara M. Opačić, Jovanovića, Čačića te predsjednice HDZ-a J. Kosor, održavat će se debate u kojima će biti zastupljeni i euroskeptici. No što ako se građani na referendumu izjasne protiv? Ponovio bi se, vjerojatno za godinu dana. Ako tada prođe, to ne znači da će odmah u ratifikaciju jer bi članice mogle čekati da se formira grupa zemalja iz regije.
– Gubimo i 180 milijuna eura te do pola milijarde eura za projekte za drugu polovinu 2013., a za 2014. 1,430.000 eura – kaže V. Pusić.
>>Detaljan pregled pregovaračkih poglavlja – Što donosi članstvo u Europskoj uniji (PDF)
>>Sažeti pregled rezultata pristupnih pregovora po poglavljima (PDF)
>>Sve što ste htjeli znati o Europskoj uniji (PDF)
>>Najčešća pitanja koja postavljaju građani:
1. Zašto ne možemo biti kao Švicarska i Norveška? Bogate i izvan EU. Norveška je peti najveći izvoznik nafte, obiluje prirodnim plinom, hidroenergijom...
Švicarska ima vrlo tehnološki razvijenu industriju. Obje zemlje "plaćaju" nesmetan ulazak na zajedničko tržište EU i to putem kohezijske pomoći novim članicama. Norveška je od 2009. do 2014. osigurala 14 mlrd. NOK (1,810 mrld. €), a Švicarska će uplatiti 1,257 mlrd. CHF (1 mlrd. €) . Norveška, usto, ima zakonodavstvo prilagođeno onom EU.
2. Hoće li ulaskom u EU u Hrvatskoj zavladati blagostanje? Je li EU čarobni štapić?
Nije. Članstvo u Uniji je šansa i daje velike mogućnosti, no na nama je da ih iskoristimo. Mnogo toga će ovisiti o nama samima, ali i politikama Vlade u određenim pitanjima.
3. Hoće li stranci pokupovati sve nekretnine?
Državljani EU više godina mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj pa još nije došlo do potpune rasprodaje. Uostalom, odluku o tome hoće li i kome što prodati donosi vlasnik.
4. Koliko ćemo plaćati članstvo u EU?
Hrvatskoj je za drugu polovicu 2013. godine iz proračuna EU namijenjeno 687,5 milijuna eura. Uplate Hrvatske u proračun EU u istome razdoblju procijenjene su na 267,7 milijuna.
5. Kakav će biti status hrvatskih branitelja?
Neće se dirati stečena prava branitelja (mirovine, invalidnine...). Taj dio Hrvatska regulira sama, prava branitelja nisu bila predmet pregovora.
6. Hoće li ukidanjem nulte stope PDV-a poskupjeti kruh, mlijeko i knjige?
PDV nije jedini parametar koji određuje cijenu. Stopu PDV-a svaka država određuje sama, ali ne može biti manja od 15%, a snižena ne može biti manja od 5%.
7. Hoće li biti masovnog useljavanja stranaca koji će zauzeti radna mjesta?
Iskustvo država koje su u EU ušle 2004. govori protiv takvog scenarija. Nisu ih preplavili strani radnici ni jeftina radna snaga. Uostalom, postoje i ograničenja: primjerice, da bi medicinske sestre iz Bugarske došle u Hrvatsku, moraju znati jezik.
8. Kakav će biti status studenata?
Moći će studirati u bilo kojoj državi po istim pravima kao i studenti iz te zemlje. Nakon studija, u većini slučajeva, ukinuti su složeni administrativni postupci za uzajamno priznavanje kvalifikacija.
9. Kad se jednom uđe, može li se ikada više izaći iz Europske unije?
Da. No dosad ni jedna država to nije zatražila.
Nitko normalan ovo nece ni pitati Norveska je uzimala prija 10 godina za naftu iz sjevernog mora 100 Milijardi dolara godisnje ogroman izvoz ribe Svicarsku nitko nije diro odavno ni Dolfek in nije htio dirati nisu ratovali nisu bili u u kraljevini jugoslaviji niti u Srbokomunistickoj jugoslaviji nisu imali ni domovinskog rata kao Hrvatska