Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 103
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
KRŠE PROCEDURU

Hitni zakoni HDZ-a i Mosta padaju na Ustavnom sudu?

petrov plenković
Foto: Jurica Galoić/Pixsell
1/2
24.10.2016.
u 08:25

Potrebno je propisati kada se i koji zakon može donijeti

Hitno donošenje zakona mora biti iznimka za koju prema Poslovniku Hrvatskog sabora moraju postojati “osobito opravdani razlozi” jer inače zakon može pasti na Ustavnom sudu. U Hrvatskom saboru ipak su poslušali glas struke pa će većina zakona iz Mostova paketa (o HRT-u, izboru zastupnika, lokalnim izborima...) biti donesena u redovitoj proceduri s dva čitanja i javnom raspravom, za što i ustavnopravni stručnjaci, prof. dr. sc. Sanja Barić i doc. dr. sc. Mate Palić, kažu da je pametna odluka s gledišta pravne održivosti i sadržajne kvalitete zakona. Ali, izmjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti i Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika donesene su po hitnom postupku.

– Hitnost se ne može opravdati nekakvom općom formulacijom, već moraju postojati osobito opravdani razlozi koje treba posebno obrazložiti, a na što je Ustavni sud već prije upozorio u jednom svom izvješću – napominje Palić. Tada je prigovoreno da je hitno donošenje zakona postalo pravilo, a ne iznimka, što narušava samu bit parlamentarizma, obezvređuje demokratske procedure, onemogućuje javne rasprave o bitnim društvenim pitanjima, slabeći dijalošku kulturu bez koje ne postoji demokratsko društvo. “Pravo koje se stvara u procedurama koje nisu u skladu s duhom parlamentarizma ne nailazi na povjerenje građana, a istodobno podriva i njihovo povjerenje u demokratske institucije”, rečeno je u izvješću Ustavnog suda.

Prof. Barić ističe da nam je potrebna opća norma o normiranju kojom bi bilo propisano koji se propis, kada i kako može donijeti. Ustavni sud je u svom izvješću 2013. upozorio kako bi trebalo normativno urediti postupak donošenja zakona na sjednici neposredno nakon konstituiranja novog saziva Hrvatskog sabora, pa i odrediti pravna područja iz kojih je tada “dopušteno donositi zakone”. Da je to učinjeno, Most ne bi mogao niti u dobroj namjeri inzistirati na zakonodavnim ekshibicijama koje reduciraju parlamentarizam.

HDZ i Most su hitnost kod proračunskog financiranja političkih stranaka pravdali time što izmjene nisu opsežne, a nužno je “što hitnije usklađivanje Zakona sa sredstvima predviđenim u Državnom proračunu za 2016.”. Ako je to opravdano, onda bi svaka izmjena zakona u četvrtom kvartalu koja utječe na proračun trebala biti hitna!?

Potreba ujednačavanja nomenklature državnih dužnosnika s također hitnim Zakonom o sustavu državne uprave HDZ-u je kao formalnom predlagatelju opravdanje za hitnost zakona po kojem se dužnosnicima po isteku mandata ograničava i ukida pravo na primanje plaće po principu “6 plus 6”, ovisno o dužnosničkom stažu.

Sporna je i retroaktivnost zakona o plaćama dužnosnika i to samo u odnosu na zastupnike ovog 9. saziva Sabora, na što je u ime SDP-a koji će se zbog toga obratiti Ustavnom sudu upozorio i Peđa Grbin, pa je i premijer Andrej Plenković replicirao da su HDZ i Most to učinili svjesni rizika, pozivajući se na odredbu prema kojoj pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. I Barić i Palić suglasni su da bi stoga Ustavni sud mogao reagirati.

– Ne vidim zašto se iznimka odnosi samo na zastupnike 9. saziva, a ne i na ostale dužnosnike. Kao da se zastupnike kažnjava, a druge ne – čudi se Palić te upozorava na još strožu proceduru vezano za retroaktivnost.

– Tek to treba biti posebno obrazloženo i Odbor za zakonodavstvo mora donijeti zaključak da postoje osobito opravdani razlozi za povratno djelovanje zakonske odredbe – ističe Palić. Odbor nije donio taj zaključak, a, prema Poslovniku, “bez toga se ne može pristupiti odlučivanju o povratnom djelovanju pojedinih odredbi zakona”. I prof. Barić kaže kako je ta izmjena obrazložena i zdravorazumski utemeljena, ali legitimno je ustavnopravno propitivati način na koji je to učinjeno te postavljati pitanje jednakosti dužnosnika pa i razmjernosti kod tih izmjena. Sva je ta pitanja Ustavni sud postavljao je i kad je srušio retroaktivnost kod povlaštenih saborskih mirovina.     

>> Sabor danas nastavlja zasjedanje raspravom o izmjenama izbornog zakona

Komentara 25

DU
Deleted user
09:04 24.10.2016.

Zašto se javljaju ovi ljudi koji ne znaju raditi bez poslovnika? Ingrid Maru Antičević Marinović Pipl mast trast as aktivirajte maksimalno, ona će razriješiti gordijski čvor, nije li zato i postavljena? Ona će Ustav tumačiti kako dolikuje partijskoj potrebi!

IG
igorl
08:35 24.10.2016.

Ja bi glasovao da se na izborima bira ustavni "sud", a ne vlada posto je ocito tko je glavni u drzavi. A onda oni mogu reci tko ce biti mandatar. Pa da se prekine ova farsa oko ustavnog "suda"

DU
Deleted user
08:39 24.10.2016.

Žele a ne mogu. Kao da je ustavni sud sad kriv. Pa pravila su poznata i ona se u saboru mogu mijenjati. Čemu populizam? Kao kod erdogana.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije