Tomislav Kulić iz Phoenix Farmacije novi je predsjednik Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima pri HGK. Udruženje obuhvaća 324 tvrtke, grupacija ostvaruje godišnje blizu 14 milijardi kuna prihoda i zapošljava više od 4000 zaposlenika. Veledrogerije su važna karika hrvatskog zdravstva koje praktički kreditiraju, naime stalni dug prema veledrogerijama je rak-rana našeg sustava i nema naznaka za rješenje tog problema.
Jednom na godinu veledrogerije objave da više ne mogu kreditirati zdravstvo i da neće više moći isporučivati lijekove bolnicama, pa se onda vatrogasno nađe neki iznos kojim se dio duga podmiri. Koliki je trenutni dug i kako ćete ga rješavati? Je li ovakav model, prema kojem praktički veledrogerije kreditiraju sustav, prisutan i u drugim zemljama ili je to naša posebnost?
Nagomilani dugovi zdravstva predstavljaju najveću prijetnju stabilnosti veledrogerija. Najnoviji podaci HGK pokazuju daljnji dramatični rast dugova bolnica. Do 30. lipnja 2020. ukupni dugovi bolnica prema 40 veledrogerija, članica Udruženja pri HGK-u, iznose 4,1 milijarde kuna. Samo u odnosu na prošli mjesec dug je povećan za više od 200 milijuna kuna. Bolnice iz mjeseca u mjesec plaćaju sve manje iznose a dobar dio bolnica nije platio ništa posljednja tri mjeseca.
Zbog nagomilanih dugova zdravstva veledrogerije već sada otežano podmiruju svoje obveze prema dobavljačima te se uskoro mogu očekivati problemi i prekidi u opskrbi lijekovima i medicinskim proizvodima. Očekivati je da bi neke od veledrogerija ubrzo mogle ograničiti isporuke lijekova i medicinskih proizvoda. Veledrogerije su učinile sve kako bi izbjegle ovakav razvoj situacije i osigurale redovitu isporuku lijekova, pogotovo u okolnostima pandemije COVID-19. Kako bi premostile problem s rastućim dugom bolnica, veledrogerije su se zadužile za više od milijardu kuna, no i tu su mogućnost potpuno iscrpile, iskorišten je maksimum kreditnih limita.
Veledrogerije godinama upozoravaju na neodrživost ovakvog stanja i nužnost pronalaska sustavnog rješenja. Ministarstvo zdravstva i financija kao i premijer upoznati su s rastom bolničkih dugova, kontaktirani su od strane veledrogerija više puta tijekom zadnjih mjeseci kako bi se pronašlo hitno rješenje. Nažalost, nakon dodatne uplate bolnicama u ožujku izostala je bilo kakva daljnja reakcija. Veledrogerije više ne mogu podnositi teret kreditiranja zdravstvenog sustava. Riječ je o praksi kakva osim u Hrvatskoj ne postoji nigdje u Europi. Kako bismo spriječili nestašicu lijekova, potrebna je hitna uplata dijela duga u iznosu od minimalno milijardu kuna, a nakon toga sustavno rješavanje preostalog dijela kojim će se dugovi postupno svesti u održive okvire.
Hoćemo li na jesen imati dovoljnu količinu zaštitne opreme?
Prema visokim standardima poslovanja, veledrogerije se u dobavljanju proizvoda prije svega uvijek vode kvalitetom proizvoda i provjerenim dobavljačima. Svojom ponudom zaštitne opreme trenutačno udovoljavaju potrebama tržišta, osim nestašice zaštitnih rukavica koja je jednako prisutna u cijelome svijetu zbog deficita proizvodne sirovine. Teško je predvidjeti razvoj COVID-19 pandemije, no svakako je vrlo pozitivan primjer pokretanja hrvatske proizvodnje dezinficijensa i zaštitnih maski koja može odgovoriti na dodatne potrebe domaćeg tržišta.
Opskrba dezinficijensima i zaštitnom opremom u početku je bila jako otežana i nedostatna, što je rezultiralo višestrukim povećanjem cijena. Tko najviše profitira od toga?
Veledrogerije ne utječu na formiranje cijena zaštitne opreme. Više cijene prije svega su uvjetovane nabavnom cijenom, a maloprodajne cijene koje plaćaju građani uređene su Odlukom Vlade Republike Hrvatske.
Aktivno ste sudjelovali u implementaciji Direktive EU o krivotvorenim lijekovima – koliko je suzbijanju krivotvorina pridonijela Direktiva? Kakvo je stanje kad je riječ krivotvorina, u kojoj su mjeri prisutni na tržištu, odakle dolaze i kako se distribuiraju, na što ljudi trebaju paziti?
Krivotvoreni lijekovi su u svijetu velik problem, srećom Hrvatska je do sada bila minimalno izložena tome. Krivotvoreni lijekovi mogu sadržavati sastojke koji su loše kvalitete ili pogrešno dozirani te mogu biti vrlo štetni za zdravlje pacijenata. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, čak je 50% lijekova prodano putem internetskih stranica krivotvoreno. Radi suzbijanja krivotvorenih lijekova Direktive EU o krivotvorenim lijekovima Hrvatska je u veljači 2019. uspješno implementirala Hrvatski sustav za provjeru autentičnosti lijekova (HSPAL), u čijoj implementaciji i radu Udruženje veledrogerija pri HGK aktivno sudjeluje.
Sustav potpuno osigurava sljedivost i provjeru autentičnosti lijekova unutar legalnog opskrbnog lanca, od proizvođača, preko veledrogerija, do ljekarni i bolnica te do svakog pacijenta. Hrvatska je u implementaciji druga najuspješnija država u Europi. Najbolja je zaštita zdravlja građana lijekove nabavljati i podizati isključivo u ljekarni, gdje će uz lijek siguran za primjenu dobiti i stručnu uputu i savjet.
Zašto nitko ne piše koliku maržu imaju veledrogerije. Neće napisati jer je njihova marža najveća. Problem je vrlo jednostavan. Veledrogerije treba postepeno ukidati, a bolnice preko svojih odjela nabava trebaju lijekove i ostalu medicinsku opremu naručivati direktno od proizvođača. U današnje vrijeme kada je razvijen sustav dostave se ovo vrlo brzo može riješiti, samo je potrebna volja. Međutim, obzirom da znamo da je ovo začarani krug ljudi koji lagodno živi uglavnom na teret državnog proračuna, do gore navedenoga u RH vjerojatno nikada neće doći.