Predsjednik uprave MOL-a Hernadi: Tko dovraga želi ovisiti o jednom naftovodu u Hrvatskoj?
Predsjednik uprave grupe MOL Zsolt Hernadi dao je intervju u kojem se, između ostalog, bavio situacijom oko Jadranskog naftovoda i INA-e
Komentari 9
Ukrajina je od kraja siječnja blokirala tranzit ruske nafte prema Slovačkoj i Mađarskoj putem naftovoda Družba. Kijev tvrdi da je Rusija oštetila infrastrukturu; Moskva to poriče i optužuje Ukrajinu da koristi energiju za ucjenjivanje ključnih partnera. Budimpešta i Bratislava takođerr inzistiraju na tome da je naftovod u ispravnom stanju te optužuju Kijev da traži osvetu zbog protivljenja dviju zemalja mogućem članstvu Ukrajine u EU, kontinuiranoj financijskoj pomoći bloka i odbijanju Slovačke da pruži vojnu pomoć Kijevu. Obje kopnene nacije kažu da ne mogu u potpunosti zadovoljiti svoje energetske potrebe bez ruske sirove nafte. Prema ukrajinskoj konzultantskoj tvrtki ExPro, Mađarska je do sada ovog mjeseca isporučila 50% ukrajinske električne energije, a Slovačka 18%. Tijekom 2025. Mađarska je dosljedno isporučivala najveći udio, u rasponu od 35% do 50% mjesečne opskrbe. Slovački udio dosegao je vrhunac od 30% prošlog veljače.
Ovaj osuđeni korupcionaš stvari preokreće, dok zine. Kad je MOL "ušao" u Inu kupio je 25 posto njezinih dionica, a što je važnije INA je u tom trenutku bila daleko razvijenija i bolja naftna i petrokemijska kompanija nego li MOL. Bila je realna opcija, o kojoj se javno govorilo, da bi INA lako mogla kupiti MOL, koji je u to vrijeme imao samo jednu modernu rafineriju, koju je Mađarima sagradio Shell 1998. godine, i još hrpicu zastarjelih "sovjetskih" pumpi. Još je INA 1992. i 1993. izvozila benzine iz sisačke Rafinerije u Mađarsku. Mađari se nisu nikad držali ni slova ugovora, jer su kao (manjinski) partneri morali obnoviti obje Inine rafinerije, a obnovili nisu ništa! Pravo upravljanja nad Inom dobili su poznatom korupcijom i mitom. MOL-ov kadar nije bio naftaški, nego financijsko-špekulatski, a pristup Ini je bio uništavajući. Priča o stečaju INE kao naftne kompanije su priča za malu djecu, jer se u svijetu nikad nije dogodilo da naftna kompanija propadne, pa makar je "žmikali" kao što je to činila hrvatska država. Danas, za razliku od vremena kad su naši "spasitelji" preuzeli "komandu", u INI više ne rade ni rafinerija u Rijeci, ni rafinetrija u Sisku, proizvodnja nafte je pala na manje od pola milijuna tona, i sva ide u mađarsku rafineriju na preradu, petrokemijska proizvodnja totalno je propala, broj zaposlenika je više nego prepolovljen, Hrvati se više ne voze na hrvatski benzin, a Hernadi priča laži i bajke kao da živi u vremenu Lajoša Košuta....
Evo, napravite vi svoj. Neka krene u mađarskoj Rijeci direkt to Budimpešte. Ups pa Rijeka nije mađarska. Ništa, dođi barem u Hrvatsku okupati se......ako smiješ! 🤡
Njemačka je postala opasno ovisna o uvozu američkog plina nakon što je napustila jeftinu rusku energiju, upozorila je supredsjedateljica Alternative za Njemačku (AfD) Alice Weidel. Također je pozvala kancelara Friedricha Merza da ponovno uspostavi diplomatski kontakt s Moskvom i prestane raspirivati sukob u Ukrajini. Nakon eskalacije neprijateljstava između Kijeva i Moskve u veljači 2022., većina država članica EU-a, uključujući Njemačku, drastično je smanjila uvoz ruske nafte i plina – odluka koja je uzrokovala nagli porast cijena energije u većem dijelu bloka. Govoreći na jednoj svečanosti prošlog petka, Weidel je rekla da je Njemačka zamijenila ruski uvoz energije za alternativu koja je pet puta skuplja, američki ukapljeni prirodni plin (LNG), koji zahtijeva specijalizirane terminale i infrastrukturu.
Ja bi to "etažirao", na HINU, i MINU... Ionako ju sanira cijena goriva... Samo bi bilo lakše sanirat pola nego cilu. I konkurencija bi prisilila obe čistije radit..
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Nije baš tako. Imala je jackpot u Siriji za koji su insajderi znali a tu informaciju je duboka država držala podalje od javnosti. Bušotina Jihar-1 izbušena je još u veljači 2002. a sirijska imovina nije se uračunala u bilancu kod prodaje.