Nakon što je sredinom prosinca HDSSB na iznenađenje mnogih zaustavio proceduru ustavnih promjena tražeći dodatne rasprave, cijela priča nastavlja se ovotjednim početkom nove sjednice u Saboru. Pregovori vladajućih i oporbe bit će uglavnom javnosti nevidljivi dok se ne sastave amandmani kojima će se doraditi dosad usuglašene ustavne izmjene, pa je jasno da će i sada vrlo teško u Ustav ući prijedlozi predsjednika RH Ive Josipovića o kojima parlamentarne stranke nisu raspravljale.
Tijekom tih pregovora koplja će se lomiti oko regionalizacije koju je, osim HDSSB-a, malotko spreman podržati, te oko reguliranja referendumske problematike.
Dnevnopolitički pritisci
Kada bi Sabor konačno mogao i izglasati predložene izmjene Ustava, malotko želi nagađati. Jedino HDSSB-ovac Josip Salapić tvrdi da bi se to moglo dogoditi krajem veljače. Do tada će njegova stranka, 28. siječnja, u Saboru organizirati još jedan okrugli stol o ustavnim promjenama na koji će pozvati sve zainteresirane da bez ikakvih pritisaka dorade predložena rješenja. A kada se govori o potencijalnim pritiscima sa strane, i HDSSB i Hrvatski laburisti žele da se što prije riješi pitanje 650 tisuća potpisa koje je Stožer za obranu hrvatskog Vukovara prikupio za referendum o ćirilici jer ne žele da bilo kakvi dnevnopolitički motivi pritišću ustavne promjene.
– Rasprava o ustavnim promjenama radila se u žurbi, pod pritiskom prvog referenduma o definiciji braka, stupanja na snagu primjene europskog uhidbenog naloga i izručenja ili neizručenja Josipa Perkovića te prikupljanja potpisa za referendum o ćirilici i sve to izravno je utjecalo na ovako sastavljene ustavne promjene – objašnjava predsjednik Laburista Dragutin Lesar te dodaje da baš zato želi da Sabor referendumsko pitanje pošalje Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti. Predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin (SDP) kaže da za vladajuće taj referendum i ustavne promjene nisu povezani, no Lesar inzistira da se referendumsko pitanje odmah riješi.
Ključ kvota izlaznosti
HDSSB želi doraditi regionalizaciju, i to tako da se ukinu županije i uvedu regije, pa bi u Ustavu stajala definicija da su “jedinice regionalne samouprave županije ili regije”. Tako bi se, poručuju, izbjegle nejasnoće tko je “jači”, regija ili županija.
– Pet županija na području Slavonije može postati jedna regija s pripadajućim institucijama i decentraliziranim ovlastima. Jasno je da imamo previše općina, gradova i županija, i zato treba napraviti detaljnu analizu kako funkcioniraju i koriste li građanima ili ne. Svjesni smo da to ne ide preko noći, ali ne treba za to ni nekoliko godina – tvrdi HDSSB-ovac Josip Salapić te najavljuje da će tražiti i da se u prijelaznim i završnim odredbama jasno definira rok u kojem bi se donio zakon kojim bi se uvele regije. U toj stranci smatraju da treba dodatno urediti pitanje referendumske regulative, a ključ koji traže jest da se vrati kvota izlaznosti umjesto kvote prihvaćenosti za uspješnost referenduma jer se njome smanjuje mogućnost uspješnosti građanskih referenduma.
S time se pak ne slažu ni struka ni Laburisti, pa tek treba vidjeti hoće li se uopće postići dogovor dvotrećinske većine u Saboru potrebne za izglasavanje ustavnih promjena.
>>Milanoviću i Bajiću udbaši, a Hrvatima kopanje po smeću
>>Josipović: Premijer možda nije do kraja pročitao Ustav
Za "HDSSB" bi bolje bilo da se okani bilo kakvih dogovora sa "SDP". Samo će izgubiti glasove, koji i ovako baš ne stoje najbolje, a osim toga "partija" će ih izigrati.