Poklopilo se tako da su u istom danu građani Hrvatske mogli čitati vijesti o povratku utamničenog osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea u rodnu Australiju, u kojoj je kao tinejdžer i počeo učiti prve hakerske korake, a istovremeno su pratiti i vijesti o hakerskom napadu na hrvatske institucije povezane s novcem, od HNB-a do Porezne uprave. Dan poslije hakeri su se probili i Rebro. Iako Assange, dakako, nema nikakve veze s tim napadima, te dvije vijesti pokazale su dvije krajnosti (zlo)uporabe hakerskih vještina. Assange tvrdi da je državne sustave i organizacije hakirao kako bi ih prisilio da ne zloupotrebljavaju podatke s kojima raspolažu, pa je uz pomoć računala i “zviždača” objavio na milijune tajnih dokumenata. S druge strane su hakeri koji u sustave upadaju bez nekog “plemenitog” ili “višeg” cilja. Cilj im je “samo” napraviti štetu, pokupiti novac, poslati poruku, izazvati kaos, paniku i osjećaj uznemirenosti ili straha od blokade sustava.
Svakih 11 sekundi u Europskoj uniji dogodi se jedan ozbiljan kibernetički napad s krađom podataka.
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
