Franjo Varga, 55-godišnji autoelektričar iz Starih Jankovaca
kod Vinkovaca, prošle je godine svaki mjesec uplaćivao
226,68 kuna u II. stup PBZ-Croatia osiguranja.
“Pojedene”
uplate
Unatoč uplaćenih 2718,96 kuna u 2008. na kraju obračunskog razdoblja,
30. studenoga Varga je na računu imao 1,49 kuna manje nego godinu
prije. Kako se broj obračunskih jedinica povećao sa 97,3766 u studenome
2007. na 117,9196 lani, na Varginu izvodu nije se potkrala tiskarska
ili administrativna greška. Jednostavno, vrijednost
obračunske jedinice toliko je strmoglavo pala da je
‘pojela’ jednogodišnju uplatu!
– Sigurno nisam jedini koji je tako prošao. Ali
sam među rijetkima koji je to primijetio. Netko potkrada taj drugi stup
i uzeo je barem milijun kuna. Eto ti posla za USKOK, neka oni vide
što se dogodilo s našim novcem – ljuti
se Varga, od čijih primanja žive on i supruga Jolanka te sin kojeg
školuju.
U OMF-u PBZ-Croatia osiguranje ne žele komentirati priču Franje Varge
jer ih u tome “priječi Zakon o zaštiti osobnih
podataka”. Ipak, Vargu pozivaju da im se osobno javi vezano
uz objašnjenje stanja na računu. I dok je
prijašnjih godina u uvodnom pismu iz fonda
obavještavan da se njegov novac ulaže na najbolji način te
da je riječ o izvrsnom projektu, provedenom za dobrobit njegove
budućnosti, posljednje pismo koje je primio nije ulijevalo optimizam.
Iz fonda podsjećaju da se kriza koja je zahvatila SAD
proširila na cijeli svijet, što je i za Hrvatsku
značilo pad cijena dionica, a zatim i domaćih obveznica, što
je pak dovelo do pada obračunske jedinice za 2008. godinu.
Logično
objašnjenje
Slično objašnjenje stiglo je i u Večernji list.
Objašnjavaju se korijeni krize na burzama te zaključuju kako
kad “vrijednost naše obračunske jedinice pada,
time ni imovina naših članova na njihovim računima ne može
rasti”.
– Eto, i tu sam ostao bez novca. I nije to sve. Sudim se
još i zbog toga jer sam pokraden u privatizaciji. Kako sve u
ovoj državi ide, na odluku suda morat ću čekati 20 godina –
kaže Franjo Varga.
– Ovo je živi dokaz da hitno treba preispitati poslovanje II.
stupa. To je sve što mogu reći. Kako komentirati činjenicu
da je nečija ukupna godišnja uplata
“nestala” i nikome ništa –
kazao je sindikalac Krešimir Sever. Željko Šemper
iz HSU-a, pak, ima prijedlog: reosigurati uplate, odnosno uvesti
institut jamstvenog kapitala. Riječ je, objašnjava, o pologu
koji se “aktivira” isključivo ako neki od fondova u
određenom razdoblju ostvari minus veći od zajamčenog prinosa.
