Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Povratak na članak

Grčka i Letonija iskoristile pravo da zabrane GMO odobren na razini EU

Kompanija Monsanto, koja u Europi uzgaja MON810, genetski modificiranu sortu kukuruza koja sadrži protein protiv kukaca, objavila je da se slaže sa zahtjevima Grčke i Letonije
Objava 01. rujna 2015. 430 prikaza
Popularni
  • Popularni
  • Najstariji
  • Najnoviji
Komentara 11
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • djurex:

    Moms Across America, dobile su nedavno izveštaj usporedne analize GMO i običnog kukuruza, sa rezultatima koji su… pa, prilično upozoravajući. Naime, količina formaldehida i glifosata u GMO kukuruzu je visoko toksična i veoma opasna za ljudsko zdravlje, a GM kukuruz ... prikaži još! je bukvalno očišćen od svojih vrijednih nutritivnih sadržaja, što u značajnoj mjeri mijenja cijelu sliku ove žitarice u tradicionalnom prepoznavanju njenih svojstava. Studiju provedenu tokom prošle godine, pod imenom The Corn Comparison Report, dostavila je organizacija Profit Pro, a objavila grupacija Moms Across America, grupa posvećena podizanju svijesti o opasnostima GMO. Usporedna analiza kukuruza detaljno prikazuje nutritivne nedostatke GM kukuruza uspoređujući ga sa običnim, organskim kukuruzom. Izvještaj otkriva visok nivo glifosata u GM kukuruzu, kao i točne količinevitalnih nutritijenata koji su bukvalno isisani iz genetski modificiranog kukuruza. GMO kukuruz: jedno veliko nutritivno NIŠTA Na uporednom uzorku GMO i tradicionalnog kukuruza u težinama od oko 27 kg (oko 60 lb), utvrđeno je da: Pravi kukuruz ima čak 7 puta više mangana od genetski modificiranog. Pravi kukuruz ima čak 437 puta više kalcija od genetski modificiranog Pravi kukuruz ima čak 56 puta više magnezija od genetski modificiranog Pravi kukuruz ima čak 16 puta više kalija od genetski modificiranog 1 ppm (part per million) = 0.998859 miligrama (crveno u tablici označeni štetni sastojci, otrovi) Ako pogledate ovaj tekst u kojem je kratko opisano kako i zašto kukuruz čuva naše srce, onda ćete shvatiti da u GM kukuruzu nema niti jednog nutritivno vrijednog elementa koji bi opravdao tradicionalno zdravu ulogu kukuruza u našoj prehrani. U kukuruzu se nalaze dobre masti i dobra ulja, fitosteroli koji reguliraju krvni pritisak i čine da naše srce bude jako i zdravo. Kukuruz sadrži i željezo, bakar, mangan, fosfor, magnezij ali i vitamin E. Uz ovakvu kombinaciju minerala i vitamina i vlakana, kukuruz se nalazi na na visokom mjestu liste namirnica koje preveniraju rak debelog creva. Formaldehid i glifosat Količina formaldehida pronađena u GM kukuruzu je značajno velika (crvenim slovima u gornjoj tablici). Formaldehid je svrstan u otrove i ne smije se dodavati hrani, ali se u nekim namirnicama (na primjer, u ribi) može naći prirodno, u manjim količinama. Iako prema WHO kancerogeni efekat formaldehida unošenjem preko hrane nije utvrđen, primjera radi, u našoj zemlji, prema propisima dozvoljena količina formaldehida u vodi je 0,5 mikrograma/l. Neke studije su pokazale da je 0.97 mg formaldehida otrovno za životinje i da će one, osjete li ga, odbiti jesti hranu koja ga sadrži. Glifosat, otrovni herbicid, pokazao je u nekim testovima provedenim u EU, da uzrokuje ozbiljno oštećenje jetre kod životinja čak i u količinama od 0.0001 mg u vodi. Jedno novije istraživanje dokazalo je da glifosat uzrokuje autizam, Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest. Monsanto, glavni proizvođač i distributer ovog herbicida, reklamirao je svoj patentirani proizvod pod nazivom Round Up (na našem tržištu se nalazi herbicid pod nazivom Total) kao biorazgradiv i neštetan za biljku, zemlju i cijeli ekološki sustav, ali je na sudu izgubio protiv onih koji su utvrdili da sve to nije točno, i zabranjeno mu je da se lažno reklamira. Ovo je još jedna studija o štetnosti i nutritivnoj manjkavosti genetski modificiranih organizama, koju su mainstream mediji ignorirali ili zataškali. GMO je rat za profit i svjetski monopol nad proizvodnjom hrane, ne sredstvo za rješavanje gladi u svijetu.

    08:07 01. 9. 2015.
  • Deleted user:

    A sto je s nama?

    07:38 01. 9. 2015.
  • Branko102:

    Iza Monsanta stoji jedna od najbogatijih i najozloglašenijih judeomasonskih obitelji na svijetu ,Rockfelleri.njihova je Zaklada većinski vlasnik Monsanta.Projekt monopola nad proizvodnjom hrane i depopulacije stanovništa,koja je programirana u gmo,( vidi round up,agent orange itd,) dio je velikog plana u sklopu ... prikaži još!u NWO.To su zločinci i najveće serijske ubojice na planeti.Prijetnja su svakom životu na zemlji.

    08:33 01. 9. 2015.
  • Branko102:

    Inače GMO je predstavljen kao humani projekt koji će riješiti problem gladi u svijetu.Bilo bi smiješno da nije tragično.Nikad judemasonerija nije napravila ništa za opće dobro,nego isključivo i samo za punjenje svoje lopovske kase.

    1 08:37 01. 9. 2015.
  • Avatar nekakav
    nekakav:

    letonija je baš primjer zemlje za zabranu gmo-a. tamo ni ne uspijeva kukuruz. mogao se copy/paste autor teksta malo pozabaviti podacima. i vidjeti da u latviji (letoniji) nema proizvodnje kukuruza, osim onog ranog, koj ise kuha, jer ne može dozoriti. ... prikaži još!ti. grčka je druga stvar. ali latviju tu isticati... uskoro ćemo čitati da je finska zabranila uzgoj gmo riže.... a sad, dal je gmo štetan ili nije, teško je reći. vi skrivaju i svi lažu i obmanjuju javnost. proizvođači konvencionalnog sjemena se bore protiv konkurencije, naravno. i tu im jako dobro dođe širenje straha. a s druge strane montsanto i slični gmo proizvođači ne nude jasnu i čistu sliku svojeg proizvoda. sve je to jedna velika fama. imamo na tisuće tužbi zbog gmo sjemena, kojima su polja zaražena, pa ih montsanto tuži, i redovito dobija tužbe. opasnost od glifosfata ili kako se veće zovu ti otrovi (roundup i slično) je stvarna. a realno, očekivati normalne (što je to normalno?) prinose kukuruza, i općenito poljoprivrednih kultura, bez primjene herbicida, pesticida, je smiješno. bez toga, neće niti jedna zemlja proizvesti dovoljno hrane za svoje potrebe, a kamoli za izvoz. ne vjerujete? pitajte bake, koji ih još imate, kolko su oni na jednoj rali, jutru, nekad dobivali kukuruza, pšenice. i usporedite s onim kolko danas dobivamo. nisu gnojili, nisu ni špricali. okopavali su, motikama. sad mi nađite tu osobu iz svoje generacije, koja je spremna za zdraviji kukuruz par sati dnevno grbiti se na polju.

    11:02 01. 9. 2015.
  • rotšild:

    Europska masonska kaljuža je svinja novog svjetskog poretka u koju nas je gurnula korumpirana prašćad. Transatlanski trgovinski savez če sigurno "pomoći"poljoprivredniku iz Banove Jaruge.Naravno, antihrvatski korumpirani prasac ga podržava i javno promovira.

    13:52 05. 9. 2015.
  • rotšild:

    Danas neki filozofeki opet Hrvatima nameću fašizam. Bilo bi im pametnije da razmisle o fašizmu multinacionalnih korporacija, fašizmu Novog Svjetskog Poretka, fašizmu globalizacije.

    14:06 05. 9. 2015.
  • djurex:

    Skupina od 22 znanstvenika, stručnjaka za kukuruz, upozoravaju američku vladinu instituciju EPA (agencija za zaštitu okoliša, “Environmental Protection Agency”) na opasnosti koje predstavljaju genetski modificirani usjevi tvrtke Monsanto. Istraživanje je objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu ” Environmental Sciences Europe”. Znanstvenici ... prikaži još!stvenici upozoravaju kako Monsanto GMO kukuruz stvara insekte “mutante” koji razvijaju posebne otpornosti kao rezultat masovnog korištenja GMO proizvoda.  Kukuruz je ključna prehrambena kultura i također se intenzivno koristi u proizvodnji etanola, stočne hrane i drugdje.  U Americi je trenutno 88% posto svog kukuruza genetski modificirano, prema informacijama ministarstva poljoprivrede – list Natural Society prenosi kako je među novim nasadima ta brojka još i veća, oko 92% svog kukuruza je genetski modificirano. Zbog mutiranih insekata poljoprivrednici prisiljeni koristiti sve više pesticida Joseph Spencer, stručnjak za kukuruz sa Sveučilišta University of Illinois navodi kako nova saznanja nimalo ne iznenađuju i kako bi se ista trebalo ozbiljno upozoriti agenciju EPA. Spencer navodi kako nakon dužeg razdoblja korištenja GMO proizvoda i posebnih Monsanto sredstava protiv nametnika, kukuruzna zlatica je mutirala u mega-kukca i sada prijeti i GMO usjevima, prenosi Reuters. Znanstvenici su 5. ožujka poslali upozorenje federalnoj agenciji EPA kako bi još jednom upozorili na taj problem. Iz agencije je već ranije data izjava u kojoj se navodi kako je EPA primila na znanje nova otkrića i kako je već upoznata s činjenicom da Monsanto GMO proizvodi stvaraju otporne kukuruzne zlatice koje upravo pustoše GMO usjeve nakon što je došlo do mutacija zbog korištenja pesticida poznatog i kao Bacillus Thuringiensis. EPA također ima saznanja kako su se mutirane kukuruzne zlatice pojavile u sljedećim saveznim državama: Iowa, Illinois, Minnesota i Minnesota, prenosi Bloomberg. List Natural Society navodi kako je otkriveno već 8 vrsta insekata koji su mutirali zbog čega poljoprivrednici sada moraju upotrebljavati još veće količine pesticida. Monsanto pesticid stvorio “superkorov” koji je poharao 120 milijuna hektara zemlje Monsanto nije samo najveći proizvođač GMO proizvoda, već ujedno i glavni proizvođač pesticida za zaštitu tih istih genetski modificiranih proizvoda. Najpopularniji i najprodavaniji Monsanto pesticid zove se “Roundup” – masovno korištenje istog također je već dovelo do mutacije, prenosi The New York Times. Zbog obilate uporabe Monsantovog “Roundup” pesticida razvio se tzv. “Superkorov” koji se do danas proširio na čak 120 milijuna hektara zemlje i potpuno uništio tamošnja poljoprivredna imanja. Natural Society prenosi kako aktualno korištenje GMO proizvoda prijeti integritetu cijele okoline, ali i cijeloj ljudskoj vrsti. Tvrde kako bi se GMO proizvodi morali temeljito i dugoročno testirati prije svakog puštanja u prirodi, to nije praksa korporacije Monsanto koja – kao i svaka druga korporacija na svijetu – ima samo jedan primarni cilj, ostvariti što veći mogući profit. Natural Society ističe 3 države koje se danas najžešće bore protiv uvoza i korištenja GMO proizvoda: Peru, Francuska i Mađarska.

    08:03 01. 9. 2015.
  • djurex:

    Odluku o sjetvi GMO-a će donijeti Europska komisija, a Hrvatska će tu odluku, bez obzira na proglašene GMO slobodne županije, morati prihvatiti, smatra genetičar prof. dr. Marijan Jošt. U Hrvatskoj se čak 80 posto građana izjasnilo protiv GMO-a. U svim ... prikaži još!U svim propagandnim aktivnostima za ulazak Hrvatske u EU problematika genetički preinačenih usjeva i od njih dobivene hrane, uopće se ne spominje. Zanimljivo će biti vidjeti kako hrvatska Vlada misli da će građani prihvatiti mogućnost da Europska komisija naredi sjetvu takva sjemena jednom kada uđemo u EU, s obzirom na to kolik je otpor GMO-u. »Odluku o sjetvi GMO-a će donijeti Europska komisija, a Hrvatska će tu odluku, bez obzira na proglašene GMO slobodne županije, morati prihvatiti«, smatra genetičar prof. dr. Marijan Jošt. On ne misli da će nam ulazak u EU donijeti blagodat. Štoviše, kaže, Hrvati su dobri sluge, ali loši gospodari, borimo se za slobodu i nezavisnost, a opet čim možemo odletimo nekom pod kapu: Zar nismo u stanju donijeti vlastita pravila, nego nam EU mora diktirati kao nekom balavcu? Cijela priča o GMO-u se vrti samo oko multinacionalnih korporacija, prije svega Monstantoa, koji je najveći i najokrutniji igrač. No kako bi ta i njoj slične kompanije s GMO-om ušle u neku zemlju, najprije moraju steći utjecaj posredovanjem političara ili znanstvenika te zemlje, tumači prof. dr. Marijan Jošt Prof. Jošt smatra da je problem u tome što Europska komisija nije imenovana nego postavljena, a time je pod velikim utjecajem multinacionalnih korporacija. »Cijela priča o GMO-u vrti se samo oko multinacionalnih korporacija, prije svega Monstantoea, koji je najveći i najokrutniji igrač. No kako bi Monstanto i njemu slične kompanije s GMO ušle u neku zemlju najprije moraju steći utjecaj posredovanjem političara ili znanstvenika te zemlje. Intenzitet lobiranja koje provodi Monstanto pri SAD-ovoj vladi nevjerojatan je pa nije ni čudno kada vlada SAD-a poduzima sve moguće korake da »nepokorne« zemlje prisili na uvoz i sjetvu genetički modificiranih usjeva«, tumači prof. Jošt. Kaže da su zahvaljujući WikiLeaksu procurile mnoge informacije pa je tako u javnost izašla i ona u kojoj američki ambasador u Parizu Craig Stapleton savjetuje Washingtonu da protiv svake članice EU-a koja se protivi uvođenju GMO-a, počne trgovački rat, što dovoljno govori o značenju koje Monsanto ima američkoj vladi. »WikiLeaks otkriva i stavove američke ambasade o Hrvatskoj i GMO-u. Tako kažu da Hrvati poštuju znanost, a da je znanost sklona GMO-u. Međutim oni tu priznaju samo onu znanost koja je za GMO, znanstvenike koji su protiv jednostavno ne priznaju«, kaže prof. Jošt. Amerika je upoznata sa stavom hrvatskih građana koji se protive sadnji GM-usjeva i navode da u narodu vlada strah da će takvi usjevi biti zasijani bez njihova znanja. No jednako tako navode i da se s približavanjem Hrvatske EU-u usklađuju zakoni s europskim normama i postoje nade da će se srušiti ideja o Hrvatskoj slobodnoj od GMO-a, pošto će Hrvatska sigurno slijediti EU kada je u pitanju biološka sigurnost ili GMO. Zakon o hrani, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti potrošača zapravo su regulativni okviri za uvođenje preinačenih usjeva i hrane, jer ovako, bez te regulative, u Hrvatskoj je de facto na snazi zabrana sjetve takvog sjemena. Protivnici GMO-a u Hrvatskoj ohrabreni su postignutim uspjesima susjedne Austrije, Slovenije i donekle Italije u suprotstavljanju stavu Europske komisije. Amerikanci prihvaćaju kao znanstvenu istinu i znanstvenike samo one koji nemaju kritički odnos prema GMO-u dok o onima koji se protive uvođenju takvih usjeva i hrane kao i o GMO slobodnih županijama nema ni riječi. »Europa se velikim dijelom bori protiv GMO-a, ali Europska komisija pravi probleme«, kaže prof. Jošt. Zanimljivo je da je EU-ova vodeća znanstvena savjetnica, molekularna biologinja Anne Glover stala u obranu genetski modificiranih organizama izjavom da se rasprava o toj temi u Europi vodi emocijama, a ne znanstvenim dokazima. Europa se velikim dijelom bori protiv GMO-a, ali Europska komisija pravi probleme. Zanimljivo je da je EU-ova vodeća znanstvena savjetnica, molekularna biologinja Anne Glover stala u obranu genetički modificiranih organizama izjavama kako se rasprava o toj temi u Europi vodi emocijama, a ne znanstvenim dokazima »Zabrinuta sam zbog toga zato što ne vidim niti jedan dokaz koji potvrđuje rizike vezane uz GMO«, rekla je Glover. Ona čak ističe da se u Sjevernoj Americi već 15 godina uzgaja i jede genetski modificirana hrana te da ne vidi kakav je negativan učinak tada to imalo. Kaže da nikada ne bi ljudima rekla da nema rizika u hranjenju genetički modificiranom hranom, ali da jednako tako postoji rizik bilo što da jedete. Postoje rizici povezani s konvencionalnom prehranom, organskom hranom i bilo kojim drugim oblikom poljoprivrede. Glover je izjavila i da će se kao znanstvena savjetnica za politike Europske komisije zauzimati za to da se ukinu određene zabrane povezane s GMO-om, jer bi, prema njezinu mišljenju, Europa zbog zabrana GM-a mogla postati i nekonkurentnom. »Moramo ozbiljno razmišljati o genetski modificiranom sjemenu kao dijelu borbe protiv klimatskih promjena i potrebe da se nahrane svi ljudi u svijetu«, rekla je Glover. Ipak 15 godina kontinuirane sadnje GM-usjeva pokazalo je da GMO neće nahraniti svijet, niti će donijeti kvalitetnije usjeve. Baš naprotiv. »Bogati imaju previše, a siromašni ništa. A i Hrvatska se počela ponašati bahato kako se cijeli svijet ponaša. Nije problem da nema hrane u svijetu dovoljno nego jedni imaju previše, a drugi premalo. Amerikanci imaju problema s pretilošću, a Afrikanci umiru od gladi«, tumači prof. Jošt. Dodaje da je komercijalna proizvodnja genetički preinačenih proizvoda je počela 1996., a svoj prvi tekst o GMO-u koji je bio znanstveni pregled objavio je 1998. godine. Otada je zaratio s nekim našim akademicima poput Kučana i Jelaske. »Akademkinja Jelaska je htjela uvesti i neke GM-bakterije za razminiranje za što su mi američki znanstvenici rekli nemojte to ni u ludilu činiti. Kada je uvidjela da ništa ne može učiniti, prestala je sazivati sjednice Povjerenstva za GMO«, kaže prof. Jošt koji se kao član tog Povjerenstva opirao ideji znanstvenika koji su lobirali za GMO. Kako bi pružili otpor, Argentinci su se ujedinil u pokret Stop prskanju kojim zahtijevaju od nacionalne vlade zabranu prskanja iz zrakoplova i ograničavanje prskanje polja s tla. S druge strane zbog odbijanja Europljana i Japanaca da konzumiraju hranu od GM-soje, te meso, mlijeko i jaja od životinja hranjenih GM-sojom, počelo se razvijati tržište konvencionalnih sorti soje. Tako su na američkim sveučilištima stvorene su nove, rodnije sorte konvencionalne soje, koje farmerima osiguravaju veću dobit. »Iako su zagovornici GMO-a tvrdili da je strah od kontaminacije genetskim materijalom smiješan, GM počinje osvajati ne samo susjedna polja nego i divljinu. Najalarmantnija je činjenica da neke biljke u divljini imaju mješavinu modificiranih gena, što znači da se samostalno reproduciraju. Jednom kada se GM-kulture rašire, ne mogu se tako lako iskorijeniti i ne postoji nikakav način sprečavanja kontaminacije genetskim materijalom putem širenja peluda, rasipanja sjemena ili zbog ljudske pogreške«, kaže prof. Jošt. Pitamo ga, misli li da su znanstvenici koji zagovaraju GMO doista uvjereni u njegovu korist ili od lobiranja za to imaju neke druge koristi, prof. Jošt kaže da su neki znanstvenici toliko zaljubljeni u posao koji rade da podupiru GMO jer vide samo usku sliku. Na primjer mikrobiolozi koji vjeruju da je u GMO-u izlaz zaboravljaju da nisu agronomi i, iako mogu znati kakav je tehnički postupak prijenosa gena, ne znaju koja je posljedica tog prijenosa vani i što se dalje događa. »Mali prepotentan čovjek si zamišlja da može bez posljedica promijeniti prirodu, ali kad promijeni jednu stvar nepovratno pokrene cijeli ciklus promjena koje ruše sve«, kaže prof. Jošt. Objašnjava da se genetički inženjering svodi na prijenos gena iz različitih vrsta. Postoji barijera koja sprečava taj prijenos gena. Što je vrsta udaljenija, prijenos je teži, što je bliža, lakši je. Križanje konja i magarice dat će mazgu, a kobile i magarca mulu ali obje te životinje bit će neplodne. Priroda je u jednom trenu nešto dopustila, ali je samo korak dalje onemogućila. Prof. Jošt se osvrnuo na iskustvo Argentine s GM-usjevima, objašnjavajući kako se Argentina pretvorila u velik znanstveni laboratoriji. U toj je južnoameričkoj zemlji već petnaest godina dopuštena sjetva GM RoundupReady (RR) soje. Argentinska vlada u želji da izvuče zemlju iz duboke ekonomske recesije, 1990. restrukturira svoju privredu na genetički modificiranoj soji, namijenjenoj izvozu. Jedini znanstveni oslonac u prilog takvoj odluci bili su »znanstveni« podaci vlasnika GM-soje, korporacije Monsanto. »Argentina se zahvaljujući GM-usjevima privremeno izvukla iz financijske krize, ali je navukla mnogo novog zla. GM-sorte su od početka bile pet posto manje rodne. Uz to su se pojavile neke nove biljne bolesti, točnije njih 40, koje nisu postojale prije a intenzitet se postojećih bolesti pojačao tako da se znalo dogoditi da nekih godina 40 posto usjeva propadne«, tumači prof. Jošt. Danas je u Argentini više od 56 posto ili 18,65 milijuna hektara oranica zasijano RR-sojom, tolerantnom na Monsantov totalni herbicid roundup. »Između 1997. i 2008. izvoz soje iz Argentine povećao se s 3,2 na 16,3 bilijuna američkih dolara. Zahvaljujući velikim poljoprivrednim poduzetnicima i transnacionalnim korporacijama, taj je proizvodni model prihvaćen kao velik ekonomski uspjeh. Istodobno je 200 tisuća malih poljoprivrednika iseljeno sa svoje zemlje. EU uvozi oko 38 milijuna tona RR-soje bez uvoznih carina na godinu. Zbog otpora Europljana prema RR-soji, ta jeftina soja završava kao stočna hrana na velikim industrijskim farmama, a rezultat je niska cijena mesa, jaja i mlijeka, kojoj EU-ov mali farmer ne može konkurirati. Svoj uspjeh na tržištu Monsanto može zahvaliti lobiranju u američkom kongresu. Cilj je te potpore bio pomoći Monsantu da, putem patentom zaštićena, skupog GM-sjemena i skupa herbicida, monopolizira svjetsku opskrbu hranom«, tvrdi prof. Jošt.

    08:11 01. 9. 2015.
  • Avatar mason
    mason:

    A jesu navalili ovi Putinovi trolovci sa informacijama.

    1 22:49 02. 9. 2015.
  • Recite što mislite!

    Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.