Nakon što je postalo prilično izvjesno da će na grčkim prijevremenim izbori
ma zakazanima za 25. siječnja Syriza ostvariti dobar rezultat, a vjerojatno i osvojiti vlast, cijeli svijet, a pogotovo zemlje članice eurozone sve više zanima kakve će gospodarske mjere budući vladari Grčke pokrenuti. A mjere koje najavljuju karizmatični vođa Syrize Alexis Tsipras i njegov glavni ekonomist John Milios očito im se baš i ne sviđaju. Grci će, najavljuju, tražiti otpis najmanje 50 posto duga koji ova zemlja danas ima.
Vratite nam uslugu
– Ista stvar učinjena je Njemačkoj tijekom Konferencije o dugu u Londonu 1953. Tada je otpisana polovica dugova Njemačke, u tome trenutku ratom razorene zemlje uništenog gospodarstva. To je učinjeno kako bi se Njemačkoj dala prilika za gospodarski oporavak. I Grčka je glasala za otpis dugova, odrekla se svojih potraživanja, i vrijeme je da nam Njemačka sada vrati uslugu – kaže Milios, inače profesor ekonomije i jedan od radikalno lijevo orijentiranih pripadnika Syrize. Nakon pet godina katastrofalne krize, Grci su spremni za radikalna rješenja, no Syriza je, bar u ovome trenutku, odustala od svoje nakane da Grčku izvede iz eurozone i ponovno uvede drahmu kao nacionalnu valutu. Ipak, opstanak eurozone u sadašnjem obliku morat će, tvrde, biti redefiniran i postavljen na nešto drugačije temelje.
– Ne želimo da itko u Grčkoj radi pod robovskim uvjetima kakve su stvorile mjere štednje koje je nametnula Trojka – kaže Milios.
Nema alternative
Ako zahtjev za otpis dugova Grčke ne prođe kod njihovih kreditora, Syriza ima rezervni plan. I to ne samo za Grčku već i za Španjolsku, koji je razvila zajedno s Iglesiasovim Podemosom. Tražit će da se veći dio duga pretvori u dugoročne obveznice bez kamata koje bi tijekom godina, zbog inflacije, izgubile na vrijednosti.
Ideja je da se svim zemljama eurozone svi dugovi koji prelaze 50 posto vrijednosti BDP-a pretvore u obveznice bez kamata, koje bi s vremenom, zbog inflacije, gubile svoju vrijednost. Kada njihova vrijednost padne na 20 posto godišnjeg BDP-a, zemlja bi ih ponovo otkupila.
– Mi smo spremni pregovarati, ali jedno je potpuno jasno. Nema alternative, već će morati biti izveden određeni oblik restrukturiranja sadašnjih dugova, jer je stanje neodrživo – kaže Syrizin ekonomist Milios. Ono što on govori ne sviđa se bankarima i velikom biznisu.
>>Nema panike zbog krize u Grčkoj jer svi očekuju da Europska centralna banka izvuče novo oružje
>>Grčka ide na izvanredne izbore, favorit je lijeva oporbena Syriza
Otvori KEKS Pay
Grcka je kao i HR puna nemara i nerada. Industrija unistena. Polja neobradena. Drzavna birokracija neucinkovita, spora i napuhana. Bez turizma izbija i glad- kao sto bi i u HR bilo. Ogromni krediti zavrsili u dzepovima korumpiranih politicara. Sve da i dobiju oprost oplovice duga Balkan ostaje Balkan. Ni demokracija ni NATO clanstvo nije niti ce promjeniti balkanski mentalitet. Prevari ukradi, namjesti ti meni ja tebi, mito i korupcija, baksis Mentalität i sami Sanaderi i Vidosevici su jos u grckoj neotkriveni. Zamislite da grcka trazi pomoc drugih zemalja da bi se preko Sateltiskih snimaka otkrilo tko posjeduje Bazene i Jahte. Vlasnistvo kuca i zemljista nije uneseno u katastar ! Izvjesca iz grcke su stravicna i slice stanju u HR. Mnogi si iznijeli svoje milione na konta u Svicarsku -gdje zive i sinovi nekih bivsih velikana iz bivse YU. Lustracija molim! Lustracija bez postede.