Splitski gradonačelnik Tomislav Šuta u vezi s onemogućavanjem ulaza vozila iz Omiša na odlagalište Karepovac rekao je jučer da već godinu dana od okolnih gradova i općina traži da pronađu alternativna rješenja za odlaganje otpada zbog ograničenih kapaciteta splitskog odlagališta. Grad Omiš službeno je zatražio produljenje roka zbog administrativnih razloga, a Grad Split produljio mu je rok do 1. rujna.
"Ne vidim nikakvog razloga da svi ostali gradovi ne postupe na isti način jer znamo o kojim kapacitetima govorimo", rekao je Šuta, a na pitanje o mogućem političkom pritisku zbog odluke o Omišu, Šuta je rekao da na njega nitko ne stvara pritisak te da samo radi svoj posao. Pozvao je građane na veće razdvajanje otpada, navodeći da se Split približava stopi od 30 posto, dok je cilj dosegnuti 50 posto.
"Odlaganje otpada postalo je skup sport, ono se itekako naplaćuje", rekao je Šuta. Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban zahvalio je Šuti i Gradskoj upravi na produljenju roka Omišu, ocijenivši da je subotnja situacija na Karepovcu, kada je zatvaranjem rampe onemogućen ulazak vozila, bila posljedica nesporazuma u birokratskoj komunikaciji. Govoreći o odlagalištu otpada Lećevica, rekao je da je prva faza projekta završena i da je dobivena dozvola, dok se za drugu fazu provodi evaluacija ponuda triju ponuditelja. Na pitanje o odgovornosti za dugotrajnu realizaciju Lećevice, Boban je rekao da postoje "subjektivne i objektivne okolnosti", podsjetivši na promjene državnih vlasti te sudske postupke i tužbe udruga.
"Znam da je dugo i predugo, i svjestan sam toga, ali imali smo zaista velikih problema i ja, ali i prije mene kolege koji su bili na čelu Županije", rekao je. Govoreći o stanju nakon požara na području Omiša, Boban je rekao da se načelno očekuje proglašenje prirodne nepogode oko 1. rujna te pozvao građane da već sada pripreme potrebnu dokumentaciju. Zakonski rok za dostavu dokumentacije je osam dana od proglašenja prirodne nepogode. Dodao je da će izdavanje potrebnih akata građanima s područja Omiša biti prioritet te da se utvrđuju potrebe za privremenim smještajem.
Što će se to suštinski promijeniti u navedenim gradovima oko Splita do 1. rujna? Ništa! Ovaj problem ne može se riješiti dnevnopolitičkim odluka. Još prije 30-tak godina, tko je htio mogao je naučiti da "otpad nije smeće", već vrijedan resurs. Kriminalci su to shvatili za razliku od "pametnih" političara koji uglanom nemaju vremena za edukaciju. Današnje stanje u Splitu, ali i drugim gradovima, posljedica je 50-60 godina nečinjenja. I svi se ponašaju kao da se to njih ne tiče. A riječ je o otpadu koji su stvorili sami građani. U Hrvatskoj ima 13 gradova s preko 50% selektivnog prikupljanja otpada, predvodi Prelog sa 66%. Zagreb je na 45% i bilježi znatan napredak. Zašto je Split na jedva 30%? Bez brige, 1. rujna nazvat će šef gradonačelnika Splita i Karepovac će idalje biti otvoren za druge okolne gradove. A Župan SD županije naći će "prave" riječi da to opravda, vjerojatno opet "birokratskkm problemima". Zaboravlja da je i on dio tog "birokratskog problema."