Čak 41 % ispitanika navodi laž, neiskrenost i obmanjivanje javnosti kao glavne zamjerke političarima i javnim osobama u najnovijem istraživanju GfK – Centra za istraživanje tržišta za tvrtku Ciceron komunikacije u kojem je 1000 ispitanika iznijelo svoja viđenja.
Sljedeće što građanima smeta jesu loš govor političara, zatim bahatost i arogancija te svađe i podmetanja.
- Rezultati pokazuju nepovjerenje prema političarima uopće, a paralelno istraživanje po kojemu više od 50 % birača ne želi izaći na izbore uklapa se u opću negativnu percepciju političara - ističu iz Ciceron komunikacija.
Zanimljive su i regionalne razlike u doživljaju javnog govora: nepismenost i nepoznavanje pravopisa kao glavnu manu ističe čak 17 % Istrana i Primoraca, dok loše izražavanje najmanje smeta Slavoncima, tek njih 4,2 %.
Istodobno, stanovnici Sjevernog Jadrana s udjelom od 23 % najviše toleriraju laž koja pak najviše ljuti skoro polovicu istočne hrvatske populacije.
Također 7,2 % pripadnika jačeg spola ističe izgled kao najvažniju osobinu dobrog govornika, a to je bitno za tek 1,2 % žena.
Ako je jezik živa stvar, onda je on podložan poboljšanjima i usavršavanju.Ljudi se dogovore kojim će jezikom govoriti službeno i taj izričaj nazovu standardnim jezikom.Svaka javna osoba se treba, u javnom nastupu,služiti tim standardnim jezikom. Sve ostalo se može tolerirati.