Njemački Savezni ustavni sud donio je jučer odluku po kojoj se zabrana traženja tuđe profesionalne pomoći u slučaju samoubojstva smatra neustavnom.
Takvu vrstu samoubojstva do sada je zabranjivao paragraf 217. njemačkog kaznenog zakona. Taj je zakon njemački parlament Bundestag usvojio u prosincu 2015. kako bi udruženjima i pojedinačnim osobama zabranio tzv. „biznis sa smrću“.
No Ustavni je sud sada donio jasnu odluku: “Paragraf 217. nije u skladu s Ustavom”, kaže se u presudi, čime su na snagu ponovno stupile odredbe koje su vrijedile do 2015. prema kojima liječnici smiju pacijente savjetovati o dobrovoljnoj smrti i staviti im na raspolaganje lijek koji dovodi do smrti.
– Pravo građana da sami odlučuju o svom životu uključuje i slobodu oduzimanje života, ali i pravo da se u provedbi toga potraži pomoć nekog drugog – objasnio je predsjednik Ustavnog suda Andreas Vosskuhle.
Posljedice uvođenja paragrafa 217. u kazneni zakon bile su velike: mnogi liječnici u njemačkim bolnicama više uopće nisu htjeli razgovarati s pacijentima o propisivanju “tablete za smrt” jer im je prijetila kazna zatvora do tri godine. Teško oboljelim osobama koje su si htjele prekratiti muke nije preostalo ništa drugo nego “potpomognutu smrt” potražiti u Švicarskoj ili Nizozemskoj.
Bivši ministar zdravstva Hermann Gröhe (Kršćansko-demokratska unija CDU) žali zbog odluke Ustavnog suda. On strahuje da bi samoubojstvo moglo postati “normalna praksa”. Presudu su također kritizirali i predstavnici dviju najvećih crkvenih zajednica u Njemačkoj, katoličke i protestantske.
– Ova je presuda velika prekretnica u našoj kulturi koja je orijentirana prema zaštiti života – stoji u odvojenim priopćenjima Katoličke i Protestantske crkve u Njemačkoj.
De jure ispravno. Samo kuda to vodi?